Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer je američka središnja banka povećala kamatne stope za čak 0,75 postotnih bodova i najavila daljnje podizanje cijene novca.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,45 posto, na 104,64 boda.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,2 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0500 dolara.

Tečaj dolara ojačao je i prema japanskoj valuti, za 0,4 posto, na 134,95 jena.

Jačanje dolara zahvaljuje se povećanju kamata Feda za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.

Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

„Naš je cilj spustiti inflaciju na 2 posto, a da tržište rada ostane snažno... Jasno je da će mnogi čimbenici koje mi ne kontroliramo igrati vrlo značajnu ulogu u tome je li to moguće ili ne", kazao je predsjednik središnje banke Jerome Powell, navevši pritom rat u Ukrajini i poremećaje u nabavnim lancima u svijetu.

U četvrtak je, dan nakon Feda, kamate povećala i švicarska središnja banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 posto, poručivši time kako je manje brine jačanje švicarske valute, a više visoka inflacija.

Kamate je, već petu sjednicu zaredom, u četvrtak povećala i britanska središnja banka, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto.

Problemi ECB-a s prinosima

Kamate će uskoro povećati i Europska središnja banka (ECB), s obzirom da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordne razine.

No, ta je najava izazvala snažan rast prinosa na obveznice članica eurozone, a razlika između prinosa na referentne njemačke državne obveznice i na one visoko zaduženih članica eurozone na jugu Europe, poput Italije, dosegnula je najvišu razinu u više od dvije godine.

Stoga je ECB u srijedu poručila da bi mogla pomoći zaduženim članicama eurozone "fleksibilnom" kupnjom dužničkih papira, a najavila je novi instrument koji bi trebao ublažiti razlike u troškovima zaduživanja.

Tijela ECB-a "ubrzat će dovršetak nacrta novog instrumenta za suzbijanje fragmentacije", poručili su iz banke, ne navodeći detalje.

Već je najava izvanredne sjednice spustila prinos na talijanske državne obveznice na četiri posto. Razlika između prinosa na talijanske i referentne njemačke državne obveznice smanjila se time na 2,3 postotna boda. Razlika između prinosa na španjolske i njemačke državne obveznice spustila se, pak, s 1,35 na 1,22 postotna boda.

Još je više dolar prošloga tjedna ojačao prema japanskom jenu, pa je njegov tečaj u jednom trenutku dosegnuo 135,60 jena, najvišu razinu u 24 godine.

Slabost jena posljedica je poruke iz japanske središnje banke da će i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku zbog slabosti u gospodarstvu. Sve ostale najvažnije središnje banke u svijetu, osim kineske, ili zaoštravaju monetarnu politiku ili to najavljuju.