Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 95,40 bodova.

Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj skliznuo blagih 0,05 posto, na 111,00 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, ojačao, pa je cijena eura oslabila 0,4 posto, na 1,1550 dolara.

Cijeloga tjedna na valutnim se tržištima trgovalo oprezno zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, a značajniji poticaj dolaru stigao je u petak nakon objave izvješća o snažnom rastu zapošljavanje i plaća u SAD-u.

Broj zaposlenih porastao je u kolovozu za 201.000, više nego što su analitičari očekivali, a snažno su, 0,4 posto na mjesečnoj razini, porasle i plaće. Na godišnjoj razini plaće su, pak, porasle za 2,9 posto, najviše od polovice 2009. godine.

To pokazuje da je situacija u gospodarstvu povoljna, no to potiče i strahovanja od jačanja inflacije, što bi američku središnju banku moglo navesti na ubrzanje tempa povećanja kamata.

„To je solidno izvješće. Ono je ojačalo stajališta da će Fed povećati kamate na idućoj sjednici", kaže Mark Zandi, glavni ekonomist u tvrtki Moody′s Analytics.

Fed se sprema ovoga mjeseca ponovno podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, treći put od početka godine, no pitanje je hoće li to učiniti još koji put do kraja godine.

Kako bilo, postupno povećanje kamata Feda ide u prilog dolaru zbog razlike u kamatama, s obzirom da se od drugih najvećih središnjih banaka u svijetu ne očekuje tako brzi tempo povećanja cijene novca.

Ipak, na tržištu vlada oprez zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je u četvrtak istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

Dok se čeka ta odluka, Trump je u petak izjavio kako je spreman uvesti carine na dodatne kineske proizvode vrijedne 267 milijardi dolara.

Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava započeo je u srpnju kada je Washington uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

Tenzije su ojačale u kolovozu kada je u drugoj rundi borbe Trump uveo 25-postotne carine na uvoz 16 milijardi dolara vrijedne kineske robe.

Kina je u oba slučaja uzvratila carinama istog intenziteta i najavila da će i ovoga puta odgovoriti na isti način.

Eskalacija trgovinske retorike uznemirila je ulagače dok čekaju daljnje poteze obje strane.

„Postoji mogućnost da Kina ponovno devalvira svoju valutu, zbog čega bi ojačao dolar, pa bi se američki izvoznici našli pod pritiskom", kaže Quincy Krosby, glavna analitičarka u tvrtki Prudential Financial.