Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 95,14 bodova, nedaleko najviše razine u dva tjedna.

Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj skočio 1 posto, na 113,65 jena, najvišu razinu u devet mjeseci.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala 1,2 posto, na 1,1605 dolara, a u jednom je trenutku, po prvi put nakon dva tjedna, zaronila i ispod razine od 1,16 dolara.

Jačanje dolara zahvaljuje se odluci čelnika američke središnje banke na redovnoj sjednici o povećanju ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2 do 2,25 posto.

To je već treće povećanje kamata od početka godine i u skladu je s očekivanjima na tržištima.

Međutim, Fed je signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u 2019., a potom još jednom u 2020. godini.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da središnja banka pažljivo prati inflaciju, izrazivši zabrinutost da bi snažan rast američkog gospodarstva mogao dovesti do pregrijavanja i prisiliti Fed na daljnje povećanje kamata.

S druge strane, euro se našao pod pritiskom zbog odluke talijanske vlade da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se usprotivila željama Bruxellesa i čime su čelnici političkih stranaka odnijeli pobjedu nad nestranačkim ministrom gospodarstva Giovannijem Trijem.

Tria je prvotno želio niži deficit od 1,6 posto BDP-a iduće godine, nadajući se da će se poštovati zahtjevi Europske unije da Italija postupno smanji fiskalni manjak kako bi se smanjio visoki javni dug.

No, koalicijska vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, koja je preuzela vlast u lipnju, tražila je deficit od oko 2,4 posto BDP-a kako bi financirala svoja skupa politička obećanja.

Ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.