Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 99,80 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 1,3 posto, na 1,0840 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara pala je, pak, 0,2 posto, na 106,65 jena.

Pad tečaja eura posljedica je odluke njemačkog ustavnog suda prema kojoj je ECB-u dao rok od tri mjeseca da opravda program kupnje državnih obveznica.

Naime, kako bi podupro gospodarstvo i potaknuo inflaciju prema planiranim razinama, ECB je od 2015. do kraja 2018. godine u sklopu programa PSPP kupio državne obveznice i druge vrijednosne papire približne vrijednosti 2.600 milijardi eura.

Time je pomogao eurozoni da prebrodi nekoliko kriza, ali je ušao u sukob s Njemačkom koja budno pazi da ECB ne prekorači mandat i ne financira izravno države članice.

Skupina njemačkih akademika već dugo tvrdi da je središnja monetarna institucija prekoračila mandat, a podnijeli su i tužbu koja se našla pred njemačkim ustavnim sudom.

Sud je prošloga utorka presudio da ECB kupnjom obveznica nije prekršio ovlasti, ali nije poštovao načelo proporcionalnosti te mjere.

Stoga je ECB-u dao rok od tri mjeseca da transakcije u sklopu spornog programa ′pokrije′ odgovarajućim odlukama, dodajući da u protivnom njemačka središnja banka više neće moći sudjelovati u programu.

ECB je, pak, poručio da odgovara samo institucijama Europske unije.

S druge strane, prošloga su tjedna ojačale valute koje su osjetljive na zbivanja u globalnoj trgovini, nakon vijesti da su se američki i kineski trgovinski pregovarači dogovorili da će jačati suradnju oko trgovinskog sporazuma, a podršku im je pružilo i polagano pokretanje poslovanja u sve više zemalja.

Vodeći trgovinski predstavnici SAD-a i Kine razgovarali su u petak o prvoj fazi trgovinskog dogovora, pri čemu je Kina poručila da su se dogovorili da će poboljšati ozračje za primjenu prve faze dogovora, dok je SAD kazao da obje strane očekuju da će obveze biti ispoštovane.

Telefonska konferencija sazvana je zbog jačanja napetosti između ta dva najveća gospodarstva svijeta, pri čemu su situaciju dodatno zaoštrile američke kritike u vezi kineskog rješavanja epidemije novog koronavirusa.

Podršku dolaru pružili su u petak i nešto manje loši podaci s američkog tržita rada nego što se očekivalo.

U travnju je, naime, u SAD-u izgubljeno 20,5 milijuna radnih mjesta, što je najveći pad zaposlenosti od Velike depresije 1930.-ih godina. Pritom je stopa nezaposlenosti skočila sa 4,4 na rekordnih 14,7 posto.

No, analitičari u anketi Reutersa očekivali su pad broja zaposlenih za 22 milijuna, a skok stope nezaposlenosti na 16 posto.

„Ovaj pad zaposlenosti dogodio se brzo zbog paralize gospodarstva, a ne neke duge 12-godišnje depresije", kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial i dodaje da je tržište trenutno više usmjereno na vijesti o postupnom pokretanju gospodarstva nego na loše makroekonomske brojke.