Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 100,28 bodova, blizu najviše razine u tri tjedna.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 0,5 posto, na 1,0820 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara ostala je na tjednoj razini gotovo nepromijenjena, na 107,50 jena.

Dolar je prošloga tjedna osjetno ojačao prema valutama zemalja-proizvođača nafte, kao što je norveška kruna, koje su pod pritiskom zbog oštrog pada cijena ′crnog zlata′.

Dolar je ojačao i prema euru jer ulagače nije umirio samit Europske unije na kojem se raspravljalo o uspostavi fonda za pomoć oporavku gospodarstva od koronakrize.

Čelnici Europske unije dogovorili su se u četvrtak o uspostavi zajedničkg financijskog fonda, vrijednog do 2.000 milijardi eura, no odluke o detaljima tog programa odgodili su do ljeta.

Sa samita nisu objavljene pojedinosti o fondu za oporavak, ponajprije o tome kako će biti financiran ili hoće li biti vezan za EU proračun, a analitičari ističu činjenicu da podjele unutar bloka na tom sastanku nisu bile prevladane.

Ulrich Leuchtmann, čelnik odjela valutne analize u Commerzbanku, smatra da ishod samita odražava neslaganje unutar EU-a oko rješavanja krize koja se produbljava u Europi i oko sprečavanja eskalacije po pitanju kretanja prinosa na obveznice zemalja na rubu eurozone.

U situaciji dok su Italija i Španjolska snažnije pogođene krizom od Njemačke, ponovno su na površinu izbila stara neprijateljstva unutar bloka, koji je, prema procjenama Europske središnje banke (ECB), suočen s mogućim padom gospodarstva od čak 15 posto.

„Nemamo pojma kako bi se ta pomoć financirala, a to zasigurno nije čaroban lijek kojim bi se ublažio mogući pad BDP-a za 15 posto", kaže Chris Weston, direktor u tvrtki Pepperstone.

No, ulagači su bili oprezni i prema dolaru jer je jasno da i američko gospodarstvo ulazi u recesiju, na što, među ostalim, upućuju podaci s tržišta rada.

Doduše, prošloga je tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 4,4 milijuna, manje nego tjedan dana prije, no ukupni podaci pokazuju da je u posljednjih pet tjedana bez posla ostalo više od 26 milijuna Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta stvorena od financijske krize 2008. godine.

Kevin Hassett, ekonomski savjetnik Bijele kuće, kazao je ovih dana da bi bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju mogao zabilježiti rekordan pad jer su mnogi dijelovi gospodarstva blokirani, no nije objavio detaljnije brojke.

U anketi Reutersa analitičari, pak, procjenjuju da bi najveće svjetsko gospodarstvo u prvom tromjesečju moglo pasti oko 5 posto, a u drugom znatno više, pa čak i 30 posto.