Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 100,40 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 0,2 posto, na 1,0820 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara porasla je, pak, 0,4 posto, na 107,05 jena.

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna zabilježile najveći pad od ožujka jer su splasnule nade u brzi oporavak globalnog gospodarstva od pandemije, pa su ulagači tražili sigurnija utočišta za kapital, kao što je američki dolar.

U fokusu investitora bili su makroekonomski pokazatelji iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Njemačko gospodarstvo u prvom je tromjesečju palo za 2,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, najviše od financijske krize u 2009. godini.

Revidirani podatak statističkog ureda pokazuje i kvartalni pad od 0,1 posto u četvrtom tromjesečju, što znači da je njemačko gospodarstvo u recesiji.

Pad najvećeg gospodarstva eurozone posljedica je zatvaranja trgovina i tvornica u ožujku u sklopu mjera karantene uvedenih s ciljem suzbijanja širenja epidemije.

U SAD-u je, pak, u travnju promet u trgovini na malo potonuo 16,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, najviše od 1992. godine, od kada se vode ti podaci, dok je industrijska proizvodnja potonula rekordnih 11,2 posto.

Loša situacija u SAD-u nastavljena je i na početku svibnja, pa je tako broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna porastao za daljnjih gotovo 3 milijuna, što znači da je u posljednjih sedam tjedana taj broj porastao za više od 36 milijuna.

Zbog svega toga, predsjednik američke središnje banke Jerome Powell upozorio je polovicom tjedna da bi oporavak gospodarstva od pandemije mogao potrajati dulje nego što se mislilo. Odbacio je pritom špekulacije o uvođenju negativnih kamatnih stopa.