Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila više od 15 posto, na 54,46 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od početka 2009. godine.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela porasla oko 12 posto, na 51,68 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od početka 2011. godine.

Snažan skok cijena nafte zahvaljuje se dogovoru Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju proizvodnje po prvi puta od 2008. godine kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

OPEC je na sastanku u srijedu postigao dogovor o smanjenju proizvodnje na 32,5 milijuna barela dnevno od 1. siječnja 2017. godine, oko 1,2 milijuna manje nego što se trenutačno proizvodi.

Osim članica OPEC-a, i Rusija je obećala smanjiti proizvodnju nafte, a vjerojatno će to učiniti i još nekoliko velikih proizvođača koji nisu u tom kartelu.

"Izostanak čvrstog obećanja pojedinih proizvođača izvan OPEC-a možda nije veliki razlog za zabrinutost, no ne bi trebalo zanemariti opasnost nepoštivanja dogovora i moguće nekooperativnosti američkih proizvođača nafte iz škriljca", upozoravaju iz brokerske tvrtke PVM Oil Associates.

Analitičari napominju da će se proizvodnja početi smanjivati od siječnja iduće godine, i to u odnosu na razinu na kraju 2016., što po njima ostavlja prostora za nastavak prekomjerne opskrbe u 2017. godini.

"OPEC-ovu odluku treba sagledati iz šire perspektive - cijene nafte samo su prekoračile 50 dolara, a na sličnoj su razini bile i prije pet mjeseci, kao i prije mjesec dana. Važnija su očekivanja - znači li to da će cijene nafte sada održivo porasti preko 60 dolara i da će se na tržištu uspostaviti dugo očekivana ravnoteža? Moguće je, ali ni izdaleka ne i sigurno", upozoravaju iz AB Bernsteina.

Analitičari upozoravaju da bi uravnoteženje ponude i potražnje moglo potrajati dulje vrijeme. Tim više što su zalihe na izuzetno visokim razinama.

"Globalno, a posebice u SAD-u, zalihe sirove nafte su na ekstremno visokim razinama nakon dvije godine masovne prekomjerne ponude. Premda je dogovor OPEC-a vrlo značajan i rezultirat će postupnim smanjenjem zaliha iduće godine, vjerojatno će trebati više od godinu dana kako bi se zalihe spustile na normalnije razine", poručuju analitičari Societe Generale banke.

I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u je nastavljen rast broja bušotinskih postrojenja već sedmi mjesec zaredom.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je broj tih postrojenja prošloga tjedna povećan za daljnja tri, na njih 477, što je njihov najveći broj od siječnja. To pokazuje da se američkim proizvođačima, uz ovakve cijene, isplati proizvodnja.

Zbog toga analitičari nisu sigurni da će se nastaviti oporavak cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 13 godina.