Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, sedmoga zaredom, i to za više od 10 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak od početka 2016. godine, a posljedica je strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 11,3 posto, na 58,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10,8 posto, na 50,42 dolara, najnižu razinu od listopada prošle godine.

Do početka listopada cijene su nafte snažno rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, nakon što SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.

No, u proteklih sedam tjedana cijene su nafte potonule oko 30 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su se ulagači plašili.

Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.

„Tržište uračunava u cijene usporavanje rasta gospodarstva, kao i to da trgovinski pregovori između SAD-a i Kine neće rezultirati dogovorom", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

Krajem ovoga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump i Kine Xi Jinping sastat će se u Argentini na marginama sastanka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.

Većina analitičara smatra da je malo vjerojatno da će se već na tom skupu postići dogovor, no moguć je da će se dogovoriti o smanjenju tenzija dok traju daljnji pregovori o trgovinskim pitanjima.

U međuvremenu, svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a to bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom.

Proizvodnja raste, potražnja usporava

S druge strane, proizvodnja je snažno porasla. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da su proizvođači koji nisu članovi OPEC-a ove godine povećali proizvodnju za 2,3 milijuna barela dnevno, dok bi potražnja, po procjenama te agencije, iduće godine mogla porasti za samo 1,3 milijuna barela dnevno.

Stoga bi za stabilizaciju cijena nafte trebalo smanjiti proizvodnju. Tako Saudijska Arabija, vodeći izvoznik nafte u svijetu, poručuje da bi mogla smanjiti proizvodnju, pozivajući i cijelu Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da smanji proizvodnju za 1,4 milijuna barela dnevno.

Ako OPEC donese takvu odluku na redovnom sastanku u Beču, koji će se održati 6. prosinca, cijene bi se mogle oporaviti, procjenjuju analitičari.

Očekuju da će OPEC početi smanjivati proizvodnju jer strahuje od reprize 2014. godine kada su cijene nafte oštro pale zbog znatno veće ponude u odnosu na potražnju.

Sada se ponovo nazire sličan problem, i to unatoč američkim sankcijama iranskom naftnom sektoru. Drugi su proizvođači, naime, više nego nadoknadili smanjenu ponudu iz Irana, što je rezultiralo gomilanjem zaliha.

"Očekujemo da će OPEC upravljati tržištem u 2019. godini i procjenjujemo da su šanse za sporazum o smanjenju proizvodnje dva prema tri. Prema tom scenariju, cijene će se vjerojatno ponovo podići na 70-ak dolara", pišu analitičari Morgan Stanleya u osvrtu na situaciju na tržištu.

Ako pak kartel ne smanji proizvodnju, cijene bi se mogle spustiti i puno niže.

"Ima prostora da cijene u kratkoročnoj perspektivi padnu prema 50 dolara za barel", ističe Lukman Otunuga, analitičar u tvrtki FXTM.

Tim više što je proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula rekordne razine od 11,7 milijuna barela dnevno, dok zalihe rastu.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u pao po prvi put nakon tri tjedna, i to za tri postrojenja, na njih ukupno 885.

Unatoč prošlotjednom padu, to je, ipak, najviše aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine, pa se očekuje i dalje snažna proizvodnja u SAD-u.