Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 51,96 dolara, što je 7 posto manje nego tjedan dana prije, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,7 posto, na 49,62 dolara.

Najveći tjedni pad cijena ′crnog zlata′ u više od mjesec dana posljedica je daljnjeg rasta proizvodnje u SAD-u, na što ukazuju visoka razina zaliha nafte u toj zemlji i podaci o daljnjem povećanju broja bušotinskih postrojenja.

U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih pet, što je 14 tjedan zaredom kako taj broj raste.

Pritom je broj tih postrojenja dosegnuo 688, najvišu razinu od travnja 2015. godine, a to je i dvostruko više nego što ih je bilo godinu dana prije.

Američka proizvodnja skočila je skoro 10 posto od sredine 2016. godine, na 9,25 milijuna barela dnevno, što je blizu izvoza vodećih svjetskih proizvođača, Saudijske Arabije i Rusije.

"Daljnji rast američke proizvodnje iz škriljca nastavlja sabotirati napore OPEC i drugih proizvođača u stabilizaciji prezasićenog tržišta", kaže Lukman Otunuga iz brokerske tvrtke FXTM.

Kako se oporavak američke proizvodnje protegnuo već na 11. mjesec, napori OPEC-a usmjereni na smanjenje proizvodnje kako bi se umanjio jaz između prevelike proizvodnje i nedovoljno snažne potražnje ne daju rezultate kakvi su se očekivali.

Zbog toga ulagače nije ohrabrila ni vijest da je tehnički savjet Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i proizvođača izvan tog kvartela u petak preporučio da se dogovor o smanjenju proizvodnje u prvom polugodištu 2017. produlji i na drugo polugodište.

Vijesti govore da se većina članica OPEC-a, kao i najveći proizvođači izvan tog kartela pridržavaju dogovora o smanjenju proizvodnje u prvoj polovini godine za ukupno 1,8 milijuna barela dnevno.

Međutim, SAD nije potpisnik lanjskog sporazuma o smanjenju proizvodnje, pa koristi priliku kako bi plasirao svoju naftu i povećao svoj udio na tržištu.

Stoga se goleme globalne zalihe nafte znatnije ne smanjuju, pa će krajem svibnja OPEC odlučivati o tome hoće li dogovor o smanjenju proizvodnje produljiti i na drugu polovicu godine.

Saudijska Arabija i Kuvajt, ključne članice OPEC-a, poručile su da žele dogovoriti produljenje ograničenja proizvodnje na drugu polovinu godine s proizvođačima izvan kartela.

No, ruski ministar energetike Aleksandar Novak odbio je reći hoće li Rusija pristati na produljenje prije zajedničkog sastanka 25. svibnja, uz napomenu da se svjetske zalihe smanjuju.

"Stanje se postupno poboljšava od početka ožujka", naglasio je Novak.

I dok su prije najave o smanjenju proizvodnje poticale rasta cijena nafte, na posljednje takve vijesti iz OPEC-a tržište nije znatnije reagiralo.

"Rezovi, čak i ako se produlje, neće puno toga promijeniti", pesimističan je Sukrit Vijayakar iz konzultantske tvrtke Trifecta, te dodaje da su povećane zalihe sirove nafte glavni razlog prezasićenosti.

Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da će smanjenje proizvodnje OPEC-a imati manji utjecaj na tržište nego što se procjenjivalo, te da će se u idućim tjednima cijene kretati u relativno uskom rasponu, osim u slučaju neočekivanih događaja i poremećaja u opskrbi.