Nakon dva tjedna pada, na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 5,5 posto, što je ponajviše posljedica napetosti između SAD-a i Irana.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 5,9 posto, na 71,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,6 posto, na 66,39 dolara.

Trgovce su prošloga tjedna zabrinule pojačane vojne aktivnosti u blizini Hormuškog tjesnaca, kojim prolazi 20 milijuna barela nafte dnevno, petina svjetske opskrbe.

SAD je već prije na Bliski istok poslao ′armadu′ na čelu s nosačem zrakoplova USS Abraham Lincoln, a flota se na tom području postupno povećava.

Iran je, pak, u srijedu na nekoliko sati zatvorio Hormuški tjesnac zbog vježbe ratne mornarice, a u četvrtak upozorio zrakoplovne prijevoznike da planira lansirati rakete.

Istoga dana iranska i ruska mornarica održale su zajedničku vojnu vježbu u Omanskom zaljevu i u sjevernom dijelu Indijskog oceana, signalizirajući suradnju u borbi protiv prijetnji na moru.

Istodobno, Washington i Teheran spremaju se za novi krug pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Iran je polovicom tjedna, nakon sastanka u Ženevi, poručio da je postignuta suglasnost o glavnim načelima, ali da to ne znači da bi uskoro mogao biti postignut i dogovor. Teheran je spreman razgovarati samo o nuklearnom programu i traži zauzvrat od SAD-a ukidanje sankcija.

Predsjednik SAD-a Donald Trump šalje, pak, različite poruke. Jedan dan kaže da razgovori dobro napreduju, a već drugi da razmatra ograničeni vojni udar na Iran.

Iran ne može imati nuklearno oružje, inzistira Trump, dok Teheran ponavlja da ne razvija nuklearno oružje, inzistirajući na pravu korištenja nuklearne energije u civilne svrhe.

Osim geopolitičkih napetosti, nema drugih razloga za rast cijena nafte jer se procjenjuje da će ponuda ove godine rasti brže od potražnje.

Tim više što posljednji podaci iz SAD-a i nekih drugih velikih gospodarstava ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, što znači da ni potražnja neće rasti kao što su analitičari očekivali.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene su nafte od početka godine porasle više od 15 posto, nakon što su lani pale oko 20 posto.