Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,6 posto, na 78,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,8 posto, na 68,95 dolara.

Cijene su nafte prošloga tjedna znatno oscilirale, pa bi jedan dan snažno porasle da bi drugi dan oštro pale.

Podršku cijenama pružaju najavljene sankcije SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu početkom studenoga.

„To povećava mogućnost da će na tržištima biti manja ponuda nafte", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

Zbog toga je u srijedu cijena barela na londonskom tržištu dosegnula 80 dolara. To je tek treći put ove godine da je cijena dosegnula tu razinu. No, ni ovoga se puta nije uspjela održati iznad nje. Već u četvrtak potonula je više od 2 posto.

„Kretanje cijena ovoga tjedna pokazuje da je na londonskom tržištu otpor na razini od 80 dolara i dalje presnažan", pišu analitičari tvrtke Petromatrix u osvrtu na situaciju na tržištu.

Razlog su tome rizici da će trgovinski sporovi i valutna kriza nekoliko zemalja u razvoju izazvati pad potražnje.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je prošloga tjedna da, bez obzira na činjenicu da se ponuda na tržištu smanjuje i da bi svjetska potražnja za naftom u sljedeća tri mjeseca mogla dosegnuti 100 milijuna barela dnevno, paralelno rastu i globalni gospodarski rizici.

"Kako se približavamo 2019., mogući rizik za naše prognoze predstavljaju neka od ključnih gospodarstava u nastajanju, dijelom zbog pada vrijednosti njihovih valuta u odnosu na američki dolar koji poskupljuje uvoz energenata", upozorila je IEA u redovnom izvješću o naftnim tržištima.

Naglasila je i rizik za gospodarski rast zbog eskalacije trgovinskih sporova.

Doduše, strahovanja od eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine ponešto su splasnula kada je polovicom tjedna objavljeno da je Washington predložio, a Peking prihvatio novi krug trgovinskih pregovora.

Međutim, u petak je objavljeno da je predsjednik SAD-a Donald Trumpa naložio da se nastavi s procedurom vezanom uz uvođenje carina na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara kineskih proizvoda.

Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava započeo je u srpnju kada je Washington uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

Tenzije su ojačale u kolovozu kada je u drugoj rundi borbe Trump uveo 25-postotne carine na uvoz 16 milijardi dolara vrijedne kineske robe.

Kina je u oba slučaja uzvratila carinama istog intenziteta i najavila da će i ovoga puta odgovoriti na isti način, a trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao bi izazvati slabljenje međunarodne trgovine i usporavanje rasta globalnog gospodarstva. A to bi izazvalo slabljenje potražnje za energentima.

S druge strane, za očekivati je da će proizvodnja u SAD-u, koja posljednjih tjedana stagnira, uskoro porasti.

U petak je, naime, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan za sedam, na ukupno 867 postrojenja.