Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 52,83 dolara, što je 4 posto više nego tjedan dana prije, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,5 posto, na 50,60 dolara.

Cijene su prošloga tjedna bile podržane nadom ulagača da će članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nastaviti smanjivati proizvodnju i nakon prvotno dogovorenog roka.

Tako je, primjerice, Kuvajt poručio da podržava produljenje razdoblja smanjene opskrbe na drugu polovinu godine. Prema lanjskom sporazumu, proizvođači na čelu s OPEC-om trebali su u prvoj polovini 2017. smanjiti opskrbu za ukupno 1,8 milijuna barela dnevno.

Opskrba je već u značajnoj mjeri usklađena s tim dogovorom, ali proizvođačima izmiče konačni cilj - smanjenje prevelikih globalnih zaliha - jer SAD koristi priliku kako bi plasirao svoju naftu iz škriljaca i povećao svoj udio u tržištu. Tako američke zalihe iz tjedna u tjedan rastu, a povećava se i broj bušotinskih postrojenja.

U petak je tako tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih 10, što je već 40. rast u posljednja 44 tjedna. Pritom je broj bušotinskih postrojenja dosegnuo 662, najvišu razinu od rujna 2015. godine.

Zbog toga se ulagači plaše da će smanjenje proizvodnje OPEC-a imati manji utjecaj na tržište nego što se procjenjivalo krajem prošle godine kada je to smanjenje dogovoreno.

Zbog toga je u prvom tromjesečju cijena nafte na londonskom tržištu pala oko 7 posto u odnosu na prethodno, što je njezin najveći kvartalni pad od kraja 2015. godine. Na američkom je tržištu, pak, cijena barela u proteklom tromjesečju pala oko 5,7 posto.

Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da se prevelike zalihe neće smanjiti i da će se cijene i u idućim tjednima kretati u relativno uskom rasponu.

U takvom su okruženju i analitičari koje je anketirao Reuters blago snizili procjene cijena nafte u ovoj godini, na prosječnih 57,25 dolara, s 57,52 dolara koliko su očekivali prije mjesec dana.