Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 2 posto, što je ponajviše posljedica strahovanja da bi zbog drugog vala širenja koronavirusa mogla oslabiti potražnja za ′crnim zlatom′.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna pala 2,7 posto, na 41,77 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 39,85 dolara.

Prvi pad cijena nafte nakon dva tjedna rasta ponajviše je posljedica nepopustljivog širenja koronavirusa u nekim dijelovima SAD-a i Europe.

Kako bilježe rekordne brojke novozaraženih, mnoge europske zemlje posljednjih dana ponovno uvode restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom od koronakrize.

„Tržište je pod pritiskom zbog nesigurnosti u vezi potražnje - kada ćemo dobiti cjepivo, kada će se situacija vratiti u normalu, hoće li se gospodarstva ponovno zatvarati?", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

S druge strane, očekuje se povećanje ponude nafte na svjetskim tržištima.

Unatoč slabosti potražnje, ponuda raste

Tako je, primjerice, povećan izvoz iz Libije, koji je zbog oružanih sukoba u zemlji bio blokiran od siječnja. Libijska proizvodnja porasla je nakon ublažavanja blokade na 500 tisuća barela dnevno, a za četiri tjedna mogla bi dosegnuti i milijun barela dnevno.

Uz to, u posljednje vrijeme raste proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan šesti tjedan zaredom, i to za njih pet, na ukupno 287 postrojenja, najvišu razinu od svibnja.

Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara.

Podršku cijenama pružila je, pak, prošlotjedna izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da Moskva nije isključila mogućnost produljenja sporazuma vodećih proizvođača o ograničenju proizvodnje.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom trenutno smanjuju proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a u siječnju 2021. rezovi bi trebali biti ublaženi na 5,7 milijuna barela dnevno.

Takvo povećanje proizvodnje bilo bi prerano, s obzirom na drugi val pandemije koronavirusa i usporeni oporavak gospodarstava i potražnje, kažu analitičari.

Podršku cijenama pružala je i nada ulagača u nove fiskalne poticajna mjere u američkom gospodarstvo. No, čini se da te mjere neće zaživjeti prije predsjedničkih izbora u SAD-u početkom studenoga.

Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.