Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, izgubivši dobitke od prethodnoga tjedna, jer je proizvodnja ′crnog zlata′ u SAD-u dosegnula rekordne razine, a rast najvećih svjetskih gospodarstava nije baš impresivan.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 2,6 posto, na 73,10 barela, dok je barel na američkom tržištu pojeftinio 3,1 posto, na 69,49 dolara.

Nakon što su tjedan dana prije porasle više od 3,5 posto, prošloga su tjedna cijene izgubile veći tih dobitaka.

Pad cijena posljedica je, među ostalim, rekordne proizvodnje nafte u SAD-u.

Američka naftna kompanija Exxon Mobil poručila je prošloga tjedna da je njezina proizvodnja u svijetu dosegnula najvišu razinu u povijesti, dok je Chevron izvijestio da je njegova proizvodnja u SAD-u dosegnula rekordnu razinu.

Američka Uprava za energetske informacije (EIA) objavila je, pak, da je proizvodnja u SAD-u u kolovozu dosegnula rekordnih 13,4 milijuna barela dnevno te je poručila da bi godišnja proizvodnja u 2024. mogla dosegnuti rekordnih 13,2 milijuna barela, a u 2025. dodatno porasti na 13,5 milijuna barela dnevno.

S druge strane, rast američkog i drugih najvećih svjetskih gospodarstava nije tako brz da bi se moglo očekivati snažnije jačanje potražnje.

Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u trećem tromjesečju porastao za 2,8 posto godišnje, sporije nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Bojazni u vezi potražnje navele su Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike na ideju o odgodi planiranog povećanja proizvodnje u prosincu, signalizirano je iz tog kartela prošloga tjedna.

I doista, u nedjelju je OPEC+ poručio da će odgoditi to povećanje proizvodnje za mjesec dana.

To bi moglo podržati cijene nafte ovoga tjedna, kao i mogućnost eskalacije sukoba na Bliskom istoku, s obzirom da Izrael i Iran jedan drugom prijete daljnjim napadima.