Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer središnje banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,8 posto, na 82,08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 78,01 dolar.

Tako su cijene prošloga tjedna izgubile velik dio dobitaka od prethodnoga tjedna, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.

U izvješću Kongresu o gospodarskoj situaciji predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od 2 posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.

Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju, kasnije nego što se očekivalo.

A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.

Čelnici Europske središnje banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.

Značajniji pad cijena nafte spriječili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, što je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo 7, a na američkom gotovo 8 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.