Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale oko 7 posto jer trgovce zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava zbog čega slabi i potražnja za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 7,3 posto, na 82,96 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,8 posto, na 78,11 dolara.

To je najveći tjedni pad cijena u posljednja tri mjeseca.

Trgovce su prošloga tjedna zabrinule poruke američke središnje banke da bi zbog visoke inflacije mogla zadržati kamatne stope na povišenim razinama dulje vrijeme nego što se na tržištu očekivalo.

Još nedavno očekivalo se da će Fed u ovoj godini agresivno smanjiti kamate, počevši od lipnja, no čini se da bi taj potez mogao uslijediti tek na jesen.

To je izazvalo strahovanja od slabljenja aktivnosti u SAD-u, ali i u drugim dijelovima svijeta, što bi moglo smanjiti potražnju za energentima.

A da potražnja u SAD-u slabi pokazali su u srijedu podaci o neočekivano velikom rastu zaliha nafte tjedan dana prije, za čak 7,3 milijuna barela. Analitičari su očekivali daleko skromniji rast, za 1,1 milijun barela.

"Zalihe nafte stvarno su jako porasle, a u ovo doba godine trebale bi padati jer više barela odlazi u preradu", tumači Bob Yawger iz japanske banke Mizuho.

Veći pad cijena spriječili su signali da bi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici mogli zadržati politiku smanjenja proizvodnje i u drugoj polovini godine, nakon 1. srpnja, ako potražnja ne ojača. Trenutno je smanjuju za 2,2 milijuna barela dnevno.

Grupa će razmotriti proizvodnu politiku na sastanku 1. lipnja.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko 7, a na američkom tržištu više od 7,5 posto.