Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala za 0,3 posto, na 51,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1 posto, na 50,85 dolara, a polovicom tjedna probio se, po prvi puta nakon 15 mjeseci, i znatno iznad razine od 51 dolara.

Podršku cijenama pružili su polovicom tjedna podaci o padu zaliha naftnih derivata u SAD-u tjedan dana prije, što je potaknulo nadu u jačanje potražnje.

No, do kraja tjedna cijene nafte izgubile su te dobitke zbog jačanja dolara, čija je vrijednost prema košarici valuta dosegnula najvišu razinu u osam mjeseci, i naznaka jačanja proizvodnje u SAD-u.

Prema podacima tvrtke Baker Hughes, prošloga je tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već 16. tjedan od zadnjih 17, što je najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine.

Prošloga je tjedna broj tih postrojenja povećan za 11, na 443, što je njihov najveći broj od veljače. Rast broja postrojenja pokazuje da se američkim kompanijama isplati proizvodnja s cijenama nafte na ovoj razini.

Zbog rasta proizvodnje u SAD-u, manje je vjerojatno da će se umanjiti jaz između prevelike ponude i slabosti potražnje na svjetskim tržištima.

Jačanje dolara također ne ide u prilog cijenama nafte, jer zbog toga ′crno zlato′ postaje skuplje za one koji koriste druge valute, što prigušuje potražnju.

Ipak, podršku tržištu pruža najava članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da će smanjiti proizvodnju u raspon od 32,5 do 33 milijuna barela dnevno, dok je u rujnu OPEC proizveo 33,4 milijuna barela dnevno.

Međutim, čeka se detaljan dogovor članica OPEC-a o kvotama smanjenja proizvodnje po članicama, a sastanak o tome taj će kartel održati krajem studenoga.

Čeka se i kakav će doprinos dati proizvođači izvan OPEC-a, poput Rusije. Ruski ministar energetike Aleksandar Novak u petak je izjavio da je sporazum o zamrzavanju proizvodnje nužan radi potpore cijenama i da će ovih dana predočiti svoj prijedlog.

Međutim, ulagači su oprezni zbog naznaka da je proizvodnja i dalje visoka, dok potražnja ne jača, s obzirom na spori rast najvećih svjetskih gospodarstava. Procjenjuje se da je globalna ponuda za 1 do 1,5 milijuna barela dnevno veća od potražnje.

"Kratkoročni fundamenti na tržištu nafte dobili su pozitivan predznak. Potražnja se stabilizira, proizvodnja OPEC-a dosegnula je vrhunac i smanjit će se, ako dogovor o proizvodnji bude proveden u djelo, a pad globalnih zaliha podrazumijeva da je tržište bolje uravnoteženo nego što mnogi misle", napisao je Neil Beveridge iz Bernstein Energyja u bilješci klijentima.

U svakom slučaju, analitičari vjeruju da je konačno došlo vrijeme stabilizacije cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

U međuvremenu, cijene su se uspjele oporaviti, pa se već mjesecima kreću uglavnom u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu.