Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago pale jer trgovce zabrinjava usporavanje rasta gospodarstava, a time i potražnje za ′crnim zlatom′, dok podršku cijenama pružaju napetosti na Bliskom istoku.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,8 posto, na 90,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio više od 1 posto, na 85,66 dolara.

Polovicom tjedna cijene nafte dosegnule su najviše razine u šest mjeseci, no potom su pale jer su novi podaci pokazali da se inflacija u SAD-u i dalje kreće na povišenim razinama.

To, naime, znači da će američka središnja banka zadržati kamatne stope na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo, pa je moguće daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

Kako ni ostali veliki potrošači nafte nisu u najboljoj ekonomskoj ′formi′, teško je za očekivati značajniji rast potražnje.

No, krajem tjedna cijene su nafte nadoknadile dio gubitaka zbog napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Teheran najavio odgovor na nedavni izraelski napad na iranski konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku u kojem je poginulo nekoliko visokih vojnih dužnosnika i diplomata.

I doista, Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, no većina njih uništena je, a štete su malene.

Daljnja eskalacija sukoba se ne očekuje.

„Iranski napad dronovima odgovor je na izraelsku agresiju na iranski konzulat u Damasku i time se ta stvar može smatrati zaključenom", poručio je Teheran.

Kako se zasad ne očekuje eskalacija sukoba, u ponedjeljak ujutro cijene su nafte blago pale.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 17, a na američkom tržištu oko 20 posto.