Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 4,2 posto, na 49,95 dolar, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,3 posto, na 47,66 dolara.

Pritisak na cijene nafte uslijedio je krajem tjedna nakon vijesti da će se SAD povući iz globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena potpisanog u Parizu 2015. godine, što je potez kojim Trump ispunjava jedno od svojih glavnih obećanja iz predizborne kampanje. Taj porez naišao je na osudu američkih saveznica.

"Time bi se moglo potaknuti nekontrolirano bušenje u cijelom SAD-u i moglo bi dovesti do odbacivanja drugih obveza koje je potpisao SAD. Takav razvoj događaja dodatno bi povećao ponudu iz SAD-a i zakomplicirao projekcije OPEC-a, a takav scenarij nikako ne bi bio povoljan za cijene nafte", rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela odlučile su 25. svibnja na sastanku u Beču produljiti sporazum o smanjenju proizvodnje nafte do kraja ožujka iduće godine, i to u istom obujmu kao i dosad - za 1,8 milijuna barela dnevno.

No, od tada su cijene nafte pale više od 7 posto jer dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD je povećava.

Direktor Rosnefta Igor Sechin u petak je kazao da se tržište ne može stabilizirati ako svi proizvođači ne sudjeluju u smanjenju proizvodnje.

A američka je proizvodnja sirove nafte ovih tjedana porasla na 9,34 milijuna barela, što je gotovo 500.000 barela više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i blizu razine najvećih proizvođača Rusije i Saudijske Arabije.

I posljednji podaci tvrtke Baker Hughes ukazuju na nastavak tog trenda. Prošloga je tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za 11, što je već 20. tjedan zaredom kako taj broj raste.

Pritom je broj tih postrojenja dosegnuo 733, najvišu razinu od travnja 2015. godine i dvostruko više nego u istom lanjskom razdoblju.