Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,3 posto, na 67,60 dolara.

Sve do početka listopada cijene su nafte rasle zbog najave sankcija SAD-a na iranski naftni sektor početkom studenoga, što je podržavalo strahovanja da će ponuda na svjetskim tržištima biti znatno manja nego potražnja.

No, posljednjih tjedana ta su strahovanja splasnula, među ostalim, zbog najave Saudijske Arabije da može povećati proizvodnju ako to bude potrebno.

Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih kazao je prošloga tjedna da je stanje na tržištu nafte "dobro".

"Odlučit ćemo postoje li kakvi poremećaji u ponudi, posebice s obzirom na predstojeće sankcije Iranu. Zatim ćemo nastaviti u skladu s dosadašnjom politikom, koja predviđa podmirivanje eventualne veće potražnje kako bi kupci bili zadovoljni", rekao je Falih.

Dodao je i da ne isključuje mogućnost da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za milijun do dva milijuna barela dnevno.

Amin Nasser, izvršni direktor Saudi Aramca, istaknuo je, pak, da zemlji treba samo tri mjeseca da dosegne maksimalni kapacitet proizvodnje od 12 milijuna barela dnevno, bude li potrebno.

"Saudijski ministar energetike dao je još materijala onima koji špekuliraju s padom cijena energenata", zaključio je analitičar PVM Oila Stephen Brennock.

Usporavanje rasta globalnog gospodarstva

Tržišta nafte bila su pod pritiskom i zbog oštrog pada svjetskih burzi, na kojima već tjednima vlada nestabilnost zbog rasta kamata u SAD-u, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, napetosti između Europske komisije i Italije zbog povećanja proračunskog deficita u toj članici eurozone...

Zbog toga je na Wall Streetu Dow Jones prošloga tjedna potonuo 3, a S&P 500 indeks 4 posto.

Pad cijena nafte treći tjedan zaredom posljedica je, također, naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za ′crnim zlatom′.

Nakon što je nedavno objavljeno da je u trećem tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 6,5 posto na godišnjoj razini, najsporije od 2009. godine, prošloga su tjedna uslijedile naznake usporavanja rasta u eurozoni i SAD-u.

Tako je u petak objavljeno da je američki BDP u proteklom kvartalu porastao 3,5 posto na godišnjoj razini. To je i dalje snažan rast, ali sporiji nego u prethodnom kvartalu, kada je iznosio 4,2 posto.

Ti su podaci potaknuli zabrinutost da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast.

Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, rasta zaliha, posebice u SAD-u. Američka proizvodnja nafte neprestano raste u proteklih deset godina i ove je godine dosegnula rekordna 11,2 milijuna barela dnevno.

Strahovanja od rasta ponude

A u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan treći tjedan zaredom, za daljnja dva postrojenja, na ukupno 875, što je najveći broj aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine.

To znači da se u skoro vrijeme može očekivati daljnji rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti, a time i rast zaliha.

Zbog toga je, među ostalim, saudijski predstavnik u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Adib Al-Aama prošloga tjedna poručio da bi se tržište nafte krajem godine ponovo moglo suočiti s viškom u ponudi.

"Tržište bi u četvrtom tromjesečju moglo ponovo krenuti u smjeru prekomjerne ponude, na što upućuje rast zaliha u proteklih nekoliko tjedana", kazao je Al-Aama. Dodao je da bi se zbog toga mogla ukazati potreba za intervencijom kako bi se zalihe smanjile.

"Proširio se strah od viška u ponudi, unatoč nastavljenom padu iranskog izvoza uoči stupanja na snagu sankcija u idućem mjesecu", kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM Oil.