Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 4,6 posto, na 66,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,6 posto, na 56,46 dolara, novu najnižu razinu od ožujka.

Od kolovoza do početka listopada cijene su nafte snažno rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, nakon što SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.

No, u proteklih šest tjedana cijene su nafte potonule više od 20 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su se ulagači plašili.

Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.

Nakon što se nedavno pokazalo da je u trećem tromjesečju usporen rast u SAD-u i Kini, prošloga je tjedna objavljeno da je japansko gospodarstvo, treće po veličini u svijetu, u proteklom kvartalu palo za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njemačko je gospodarstvo, pak, u trećem tromjesečju na godišnjoj razini poraslo 1,1 posto, no u odnosu na prethodni kvartal palo je 0,2 posto, što je njegov prvi pad od 2015. godine.

S druge strane, proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula je prošloga tjedna novu rekordnu razinu od 11,7 milijuna barela dnevno.

Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već peti put u posljednjih šest tjedana, za dva postrojenja, na njih ukupno 888, najviše od ožujka 2015. godine. A to znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje.

Zbog toga drugi veliki proizvođači, kao što je Saudijska Arabija, najavljuju smanjenje proizvodnje.

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) sastat će se 6. prosinca u Beču kako bi dogovorile proizvodnu politiku za idućih šest mjeseci.

Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, želi da ta organizacija smanji proizvodnju za oko 1,4 milijuna barela dnevno, što odgovara oko 1,5 posto ukupne globalne ponude. Saudijci žele da i Rusija smanji proizvodnju, ali Moskva se tek treba službeno obvezati na sudjelovanje u zajedničkoj akciji.

Većina analitičara očekuje da će OPEC uskoro početi smanjivati proizvodnju jer strahuje od reprize 2014. godine kada su cijene nafte oštro pale zbog znatno veće ponude u odnosu na potražnju.

Sada se ponovo nazire sličan problem, i to unatoč američkim sankcijama iranskom naftnom sektoru. Drugi su proizvođači, naime, više nego nadoknadili smanjenu ponudu iz Irana, što je rezultiralo gomilanjem zaliha.

Naznake smanjenja proizvodnje mogle bi pak potaknuti skok cijena, smatraju neki analitičari, posebice u slučaju još dubljeg pada proizvodnje u Venezueli i Libiji.

Zahvaljujući tome, krajem prošloga tjedna cijene su se nafte ponešto stabilizirale, nakon oštrog pada posljednjih tjedana.