Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, sedmoga zaredom, jer je zbog slabosti gospodarstava moguć daljnji pad potražnje za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,9 posto, na 75,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,8 posto, na 71,22 dolara.

Pad cijena sedam tjedana zaredom nije zabilježen još od 2018. godine.

U četvrtak su cijene nafte na oba tržišta pale na najnižu razinu od kraja lipnja, no u petak su skočile više od 2 posto, ublaživši gubitke na tjednoj razini.

Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili smanjiti proizvodnju u prvom tromjesečju iduće godine za otprilike 700 tisuća barela dnevno.

No, to nije podržalo cijene nafte jer kompanije u SAD-u proizvode rekordne količine barela, a kineski uvoz nafte posustaje, što znači da je ponuda obilna, kaže Tamas Varga iz PVM-a.

A takav bi se odnos ponude i potražnje mogao nastaviti, s obzirom da je rast najvećih svjetskih gospodarstava usporen, dok zemlje koje nisu članice OPEC-a povećavaju proizvodnju nafte.

Stoga rast cijena u petak Varga smatra ′pukom korekcijom′, nakon oštrog pada prethodnih dana.

Podršku cijenama trenutno pruža samo uvjerenje trgovaca da su središnje banke zapadnih zemalja završile ciklus povećanja kamata, s obzirom da inflacija popušta.

No, gospodarstva će vjerojatno stagnirati ili slabiti idućih mjeseci, a proći će još mjeseci prije nego što bi središnje banke mogle početi smanjivati kamate i tako potaknuti oporavak gospodarstava.

Zbog toga su cijene nafte na putu gubitaka u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela trenutno u minusu u odnosu na početak godine oko 11,7, a na američkom tržištu oko 11,3 posto.