Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, i to za više od 6 posto, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog drugog vala širenja koronavirusa, dok ponuda polagano raste.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna pala 6,2 posto, na 39,27 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 8 posto, na 37,05 dolara.

Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja trgovaca da će nove restriktivne mjere u mnogim zemljama zbog drugog vala širenja koronavisrusa izazvati slabljenje potražnje.

Broj novozaraženih koronavirusom u svijetu porastao je prošloga tjedna za gotovo dva milijuna, na više od 34 milijuna, dok je broj umrlih premašio milijun.

Oporavak gospodarstava gubi na zamahu

Trgovce je razočarao i status quo u pregovorima između Kongresa i Bijele kuće o novom paketu fiskalnih poticajnih mjera jer bi novi poticaji poduprli gospodarstvo, a time i potražnju za naftom.

Ministar financija Steven Mnuchin ponudio je u pregovorima svoj paket mjera, vrijedan oko 1.500 milijardi dolara, dok zastupnici Demokratske stranke, koji imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa, inzistiraju na svom paketu, vrijednom 2.200 milijardi dolara.

Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma, poručila je da su Demokrati i Bijela kuća zapeli u raspravi o vrijednosti paketa.

A da su poticaji nužni, pokazuje niz posljednjih podataka, prema kojima oporavak američkog gospodarstva od koronakrize gubi na zamahu.

Broj zaposlenih u rujnu porastao je za samo 661 tisuću, nakon 1,5 milijuna u kolovozu, što je znatno manje nego što su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Rujanski rast broja zaposlenih najmanji je od početka oporavka američkog tržišta rada u svibnju, što signalizira da će trebati puno vremena da se nadoknade 22 milijuna radnih mjesta izgubljena u ožujku i travnju i da je gospodarski rast usporio na prijelazu u četvrti kvartal.

Loše je na tržište u petak utjecala i vijest da je predsjednik SAD-a Donald Trump zaražen koronavirusom i da je u karanteni.

To je, kažu analitičari, pridonijelo nesigurnosti na tržištima, koja su ionako nestabilna zbog predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom.

„Rizici vrebaju i na strani ponude i na strani potražnje. Vijest da je predsjednik Trump zaražen Covidom 19 izoštrila je sliku i izazvala snažan pad cijena sve rizične imovine, uključujući i naftne terminske ugovore", kažu analitičari Commerzbanka.

Raste proizvodnja nafte

Dodatni pritisak na cijene posljedica je i rasta ponude članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), na što ukazuju podaci Reutersa da je u rujnu ponuda povećana za 160 tisuća barela dnevno.

Povećanje je uglavnom rezultat rasta ponude iz Libije i Irana, članica OPEC-a izuzetih iz sporazuma o ograničenju proizvodnje članica OPEC-a i njegovih partnera na čelu s Rusijom.

Uz to, proizvodnja raste i u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan treći tjedan zaredom, za njih pet, na ukupno 266 postrojenja.

Polovicom kolovoza aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci.

"Znalo se da će rast cijena nafte biti kratkog vijeka, s obzirom na sve izraženija strahovanja za globalnu potrošnju i rast proizvodnje članica OPEC+", kaže Jeffrey Halley iz OANDA-e.

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.