Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,4 posto, na 84,15 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula i 86,74 dolara, novu najvišu razinu od studenoga 2014. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,3 posto, na 74,34 dolara, također najvišu razinu u četiri godine.

Od polovice kolovoza cijene su nafte skočile između 15 i 20 posto, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga.

Washington traži da kupci iranske nafte sasvim prekinu uvoz nafte iz te zemlje kako bi se Teheran prisililo na pregovore o novom nuklearnom sporazumu.

Još nedavno Iran je izvozio 2,7 milijun barela dnevno, što je gotovo tri posto ukupne dnevne potrošnje sirove nafte u svijetu, dok mnogi analitičari sada procjenjuju da bi iranski izvoz mogao pasti za milijun barela dnevno, pa i više.

"Iranski izvoz mogao bi u studenom pasti ispod milijun barela dnevno. Sada se čini da su samo Kina i Turska možda spremne riskirati američku odmazdu zbog trgovine s Iranom", smatraju analitičari američke banke Jefferies.

Zbog očekivanja da će ponuda pasti, a potražnja ostati snažna zbog rasta globalnog gospodarstva, cijene su nafte polovicom tjedna dosegnule najviše razine u četiri godine.

Međutim, u drugom dijelu tjedna izgubile su dio prethodnih dobitaka, među ostalim zbog poruka iz Saudijske Arabije i Rusije da će povećati proizvodnju nafte kako bi nadoknadile manjak ponude iz Irana.

Saudijska Arabija trenutno proizvodi 10,7 milijuna barela dnevno, a ako to na tržištu zatreba, spremna je povećati proizvodnju za 1,3 milijuna barela, poručio je saudijski princ Mohammed bin Salan.

Uz to, dok većina zemalja najavljuje da će prekinuti uvoz iz Irana, Indija je prošloga tjedna poručila kako će u studenom kupiti 9 milijuna barela iranske nafte.

Indijski ministar prometa Nitin Gadkari poručio je da je njegova zemlja suočena s gospodarskom krizom zbog ogromnog uvoza nafte, pri čemu su cijene sve više.

Indija je treći po veličini uvoznik nafte u svijetu, uvozi više od četiri milijuna barela nafte dnevno, i zajedno s Kinom spada među najveće kupce iranske nafte.

Kako će se dalje kretati cijene nafte, ovisi o razvoju situacije na tržištima.

"Cijene će vjerojatno nastaviti rasti iznad očekivanih razina. Kada dosegnu 90 dolara, očekujem odlučnu reakciju na strani ponude. Velika gospodarstva neće dopustiti da cijene nafte dosegnu troznamenkaste brojke i naštete gospodarskom rastu", kaže strateg Commerzbanka Carsten Fritsch.

I u američkoj investicijskoj banci Goldman Sachs drže da uzlazni trend možda neće potrajati.

"Iako trenutno prevladavaju rizici koji podupiru rast cijena, fundamenti nepovezani s Iranom nisu promijenili smjer prema višim cijenama nafte. Očekujemo da će fundamenti postupno prevladati do početka 2019. kada će biti aktivirani novi rezervni kapaciteti... što navodi na zaključak da će globalno tržište u konačnici početkom 2019. ponovo bilježiti skromni višak", napisali su njezini analitičari u osvrtu na situaciju na tržištu.

U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u smanjen četvrti put u posljednjih pet tjedna, za dva postrojenja, na njih 861, što znači da se u skoro vrijeme ne može očekivati rast američke proizvodnje.