Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle, nakon dva tjedna pada, jer su trgovci zabrinuti zbog mogućih poremećaja u opskrbi, dok su zalihe nafte u svijetu pale na najniže razine od 2014. godine.

Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošloga tjedna 11,7 posto, na 120,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,8 posto, na 113,90 dolara.

Trgovce je prošloga tjedna zabrinula obustava izvoza ruske i kazahstanske nafte preko terminala CPC na ruskoj obali Crnog mora, koji je oštećen u oluji.

Utovar je tijekom tjedna djelomično obnovljen, no nervozu trgovaca pojačalo je privremeno smanjenje prerade u rafineriji Saudi Aramca u Saudijskoj Arabiji zbog napada jemenskih Huta, koje podupire Iran.

Saudijska Arabija poručila je da neće snositi odgovornost za eventualne poremećaje u globalnoj opskrbi, signalizirajući nezadovoljstvo američkom politikom prema Iranu i Jemenu.

Neimenovani dužnosnik u saudijskim ministarstvu vanjskih poslova izjavio je da takvi napadi rezultiraju ozbiljnim posljedicama u proizvodnji i preradi nafte i utječu na proizvodne kapacitete Saudijske Arabije i njezino ispunjavanje ugovornih obaveza.

Sankcije Rusiji

U fokusu trgovaca bili su i razgovori u EU o uvođenju embarga na uvoz ruske nafte.

Pitanje priključenja američkom embargu podijelilo je ministre vanjskih poslova članica EU-a. Neke zemlje, uključujući Njemačku, upozoravaju da se Unija ne bi mogla nositi s posljedicama takvog poteza jer previše ovisi o ruskim fosilnim gorivima.

"Europa je najveći pojedinačni kupac ruske nafte, pa će cijene na svjetskim tržištima to snažnije rasti što brže bude pokušavala smanjiti uvoz iz Rusije", navode u bilješci analitičari J.P. Morgana.

Izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) kazali su da dužnosnici grupe smatraju da bi zabrana ruske nafte u EU naštetila potrošačima i da su tu bojazan prenijeli Bruxellesu.

Rast cijena ponešto su obuzdali signali da bi SAD i njegovi saveznici mogli ponovo koordinirano prodavati naftu iz strateških rezervi kako bi smirili tržišta i ublažili strahovanja koja su još više raspirili ruska invazija na Ukrajinu i sankcije Zapada Moskvi.

Globalne su zalihe trenutno na najnižim razinama od 2014. godine, pa analitičari upozoravaju da je tržište i dalje osjetljivo na eventualne šokove u opskrbi.

U fokusu trgovaca bili su prošloga tjedna i pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.

Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.

Rast cijena nafte potiče inflacijske pritiske

Analitičari drže da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad razina od 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.

Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskom gospodarstvu, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.

A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Kako se u SAD-u inflacija posljednjih mjeseci kreće na najvišim razinama u 40 godina, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a u svibnju se očekuje povećanje kamata za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

A to znači da bi u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, rast potražnje za ′crnim zlatom′ mogao usporiti.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile daljnjih 50-ak posto.