Američke dionice ostvarile su značajan rast gurnuvši indeks S&P 500 i Nasdaq Composite na nove rekordne razine jer su ulagači pozitivno reagirali na vijest da kreatori politike Fed-a još uvijek očekuju tri smanjenja kamatnih stopa kasnije tijekom godine. S&P 500 ostvario je tjedni rast od 2,2%, Nasdaq Composite rastao je 2,7%, Dow Jones dobio je 2,4%, a Russel 2000 ojačao je 1,9%. Komunikacijske usluge predvodile su dobitke zajedno s tehnološkim dionicama. Kasni porast pomogao je proizvođaču čipova za umjetnu inteligenciju NVIDIA da dosegne rekordnu razinu u petak i podigne svoju tržišnu kapitalizaciju blizu 2,4 bilijuna USD. Izvješće prema kojem se navodi da bi se Apple mogao udružiti s Alphabetom u ponudi alata generativne umjetne inteligencije, također je potaknulo tržišno raspoloženje.

Dionice u sektorima zdravstva i nekretnina su zaostajale. Kao što je bilo očekivano, kreatori monetarne politike ostavili su kamatne stope nepromijenjenima. Ulagače je posebice ohrabrila i tiskovna konferencija održana od strane predsjednika Fed-a, Jeromea Powella, koji nije pokazao pretjeranu zabrinutost zbog povećanja podataka o inflaciji u siječnju i veljači, pripisujući to sezonskim utjecajima. Powell je također odbacio tezu o potencijalnim znakovima krhkosti tržišta rada uslijed neočekivanog povećanja stope nezaposlenosti u veljači. Tjedni ekonomski podaci nedvojbeno podržavaju nade da gospodarstvo nastavlja napredovati bez ponovnog pokretanja inflacijskih pritisaka.

Najznačajniji pokazatelj navedenog bila je prodaja kuća u veljači, objavljena u četvrtak, koja je iznenadila skočivši za 9,5%. Mjerač trenutne proizvodnje u srednjoatlantskoj regiji blago je pao u odnosu na očitanja u veljači, ali je iznenadio ulagače ukazujući na drugi uzastopni mjesec ekspanzije. Dodatno, cijene koje plaćaju poduzeća u regiji pale su na najnižu razinu od svibnja 2020. Izjave od strane Fed-a utjecale su na pad dugoročnijih prinosa na državne obveznice tijekom tjedna.

Tijekom proteklog tjedna, glavni europski indeksi završili su mješovito. STOXX 600 došao je blizu rekordne visine, popevši se za 1,0%. Slabi signali središnjih banaka potaknuli su raspoloženje vezano uz rizik. Njemački DAX ojačao je 1,6%, dok je talijanski FTSE MIB porastao 1,3%. Međutim, francuski indeks CAC 40 pao je 0,2%. Britanski FTSE 100 porastao je 2,7%. Prinosi na europske državne obveznice smanjili su se zbog slabih rezultata ankete menadžera nabave za Njemačku i smanjenja švicarskih kamatnih stopa. Banka Engleske zadržala je svoju ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 5,25% peti put zaredom, a dvojica prethodno oštroumnih kreatora politike odustala su od svojih poziva na povećanje troškova zaduživanja.

Guverner Andrew Bailey rekao je da gospodarstvo još uvijek nije u točki u kojoj se mogu smanjiti kamatne stope, ali je nadodao kako se stvari kreću u dobrom smjeru. Kasnije je Bailey signalizirao veći optimizam te je za Financial Times izjavio kako bi smanjenje kamatnih stopa mogla biti opcija na budućim sastancima. Podaci o gospodarsku UK-a pokazali su da je godišnji rast potrošačkih cijena usporio na 3,4% u veljači s 4,0% u siječnju. Navedeno posljednje očitanje zabilježeno je kao najniža stopa inflacije u više od dvije godine. Pritisci na temeljne cijene također su se ublažili, ali su ostali jaki, s inflacijom usluga koja se smanjila na 6,1%.

Rana verzija ankete menadžera nabave S&P Globala za ožujak pružila je potencijalne dokaze da bi gospodarstvo moglo izaći iz recesije. Već peti mjesec zaredom, kompozitni indeks menadžera nabave (PMI), koji pokriva uslužne i proizvodne dijelove gospodarstva, ostao je na razinama koje ukazuju na ekspanziju proizvodnje pritom ostvarivši porast na devetomjesečnu najvišu razinu od 49,9 s 49,2 u veljači. Švicarska narodna banka (SNB) neočekivano je smanjila troškove posuđivanja za četvrtinu postotnog boda na 1,5% - što je prvo smanjenje u devet godina. Iz SNB-a su priopćili kako im je cilj riješiti niži inflacijski pritisak i aprecijaciju švicarskog franka. Norveška središnja banka zadržala je svoju referentnu stopu nepromijenjenom na razini od 4,5%.

Japanske dionice porasle su tijekom tjedna, prvenstveno zbog slabosti jena nakon što je centralna banka podigla je kamatne stope ranije nego što je većina sudionika na tržištu očekivala. Indeks Nikkei 225 porastao je za 5,6%, a širi TOPIX indeks za 5,3%, pri čemu su oba indeksa porasla na rekordno visoke razine. Raspoloženje je također podržano očekivanjima da će američka središnja banka smanjiti kamatne stope tijekom 2024. Prinosi na japanske državne obveznice smanjili su se nakon što je Banka Japana napravila dugo očekivanu promjenu politike i napustila područje negativnih kamatnih stopa. Središnja banka objavila je da će postaviti ciljanu kamatnu stopu od 0 do 0,1%, što je povećanje u odnosu na -0,1%.

Međutim, guverner Kazuo Ueda potvrdio je da će financijski uvjeti ostati prilagodljivi budući da su očekivana inflacija još uvijek ispod ciljanih 2%. Što se tiče japanskih gospodarskih podataka, inflacija potrošačkih cijena, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI), porasla je na više od očekivanih 2,8% na godišnjoj razini tijekom mjeseca veljače što je bio nagli skok u odnosu na siječanjskih 2,0. Najnoviji PMI podaci pokazali su da se aktivnost unutar japanskog privatnog sektora u ožujku proširila najbržom stopom u posljednjih sedam mjeseci, uvelike zbog snage ​​segmenta usluga.

Kineske dionice povukle su se jer je zabrinutost oko pada sektora nekretnina ublažila optimizam uslijed gospodarskih podataka koji su bili iznad očekivanja. Shanghai Composite oslabio je 0,2%, dok je blue chip CSI 300 pao 0,7%. U Hong Kongu je referentni Hang Seng indeks izgubio 1,3%. Ulaganja u nekretnine u Kini pala su za 9% u razdoblju od siječnja do veljače u odnosu na godinu ranije, što je značajno niže u odnosu na pad od 24% u prosincu. Do sporijeg pada ulaganja i prodaje nekretnina došlo je nakon što je Peking uveo brojne mjere za rast kako bi zaustavio dugogodišnji pad nekretnina u zemlji. Drugi podaci pokazuju da se neki dijelovi kineskog gospodarstva oporavljaju.

Industrijska proizvodnja porasla je iznad prognoziranih 7% u siječnju i veljači u odnosu na godinu ranije, naspram 6,8% u prosincu. Maloprodaja je porasla više od očekivanog u dvomjesečnom razdoblju jer je potrošnja porasla tijekom tjednih praznika lunarne Nove godine, ali je smanjena u odnosu na ostvareno povećanje u prosincu. Stopa nezaposlenosti u gradovima iznosila je 5,3%, dok je stopa nezaposlenosti mladih porasla na 15,3%. Mnogi analitičari predviđaju da će središnja banka s ciljem jačanja potražnje i dalje nastaviti labaviti politiku i dodatno smanjivati svoj omjer obvezne pričuve.