Tijekom proteklog tjedna europski dionički indeksi zabilježili su rast potaknut optimizmom oko mogućeg smanjenja američkih carina, a američko tržište pretrpjelo je gubitke pod pritiskom rastućih prinosa i priprema za podatke o inflaciji u SAD-u. Objava ekonomskih podataka pokazala je snažno američko tržište rada u prosincu i porast inflacije u europodručju, što je dodatno smanjilo očekivanja o skorom ublažavanju monetarne politike. Prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli su 4,75%, najvišu razinu od listopada 2023., dok su njemački 10-godišnji prinosi skočili na 2,59%.

SAD

Američke dionice pale su tijekom tjedna, koji je bio skraćen zbog zatvaranja tržišta u četvrtak, u čast bivšeg predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera, koji je nedavno preminuo. Dionice s malom tržišnom kapitalizacijom bile su slabije od svojih kompanija s velikom tržišnom kapitalizacijom već peti tjedan u proteklih šest tjedana, dok je Russell 2000 pao u područje korekcije u petak ujutro. Nasdaq Composite pao je 2,34%, što je njegov najveći tjedni pad od sredine studenog. Tjedan je započeo pozitivno nakon izvješća da će predloženo stajalište nove Trumpove administracije o carinama vjerojatno biti mekše nego što je prethodno naznačeno, što je dovelo do toga da je većina indeksa u ponedjeljak završila na višem nivou. Međutim, optimizam je nestao tijekom tjedna nakon što je novoizabrani predsjednik opovrgnuo navedena izvješća, a nekoliko ekonomskih podataka potaknulo je zabrinutost oko tvrdoglave inflacije. Tržišta su bila nestabilna na početku godine i očekuje se da će tako i ostati tijekom sljedećih nekoliko tjedana dok ulagači probavljaju nadolazeća izdanja korporativnih zarada, prijedloge politike buduće administracije i ažurirane izglede Federalnih rezervi. Što se tiče objava ekonomskih podataka, u utorak je Institut za upravljanje opskrbom (ISM) objavio svoj Indeks menadžera nabave (PMI) koji mjeri gospodarsku aktivnost u sektoru usluga. Indeks je u prosincu iznosio 54,1, dva postotna boda više od očitanja u studenom. Konkretno, komponenta indeksa koja mjeri cijene koje uslužne organizacije plaćaju za materijale i usluge porasla je za 6,2 postotna boda, raspirujući strahove da je napredak u smanjenju inflacije zaustavljen i da bi kamatne stope mogle ostati "više duže". Guvernerka Federalnih rezervi Michelle Bowman istaknula je u govoru u četvrtak da se inflacija održala iznad Fed-ovog dugoročnog cilja od 2% i da, iako je Fed postigao značajan napredak u 2023., još uvijek postoje rizici rasta inflacije. Zapisnik sa sastanka Fed-a o politici u prosincu, objavljen u srijedu, ponovio je ovo mišljenje i ukazao na to da je većina dužnosnika za držanje stopa stabilnima na svom nadolazećem sastanku u siječnju. Ekonomski kalendar završio je u petak pomno praćenim mjesečnim izvješćem Ministarstva rada o plaćama za nepoljoprivredne djelatnosti za prosinac. Izvješće je pokazalo otporno tržište rada. Američko gospodarstvo dodalo je 256.000 radnih mjesta tijekom mjeseca, znatno iznad konsenzusnih očekivanja od 155.000. Stopa nezaposlenosti malo se promijenila na 4,1%, a plaće su porasle 3,9% u odnosu na prošlu godinu. Dionice su oštro pale u petak nakon objave podataka, učvrstivši gubitke glavnih indeksa u tjednu. Prinosi američkih državnih obveznica bili su viši prema petku i skočili su nakon izvješća o otpornom tržištu rada, pri čemu je referentni prinos 10-godišnjih američkih državnih zapisa u petak ujutro dotaknuo svoju najvišu unutardnevnu razinu od studenog 2023. Do četvrtka je također došlo do velikog izdavanja na tržištu korporativnih obveznica investicijskog ranga. Unatoč solidnoj potražnji, spreadovi su bili veći usred velike količine izdavanja. Komunalne usluge bile su u fokusu dok su šumski požari harali Kalifornijom.

Europa

Europski dionički indeksi zabilježili su rast potaknut optimizmom oko mogućeg smanjenja američkih carina STOXX 600 završio je s rastom od 0,65%. Talijanski FTSE MIB popeo se 2,82%, njemački DAX 1,55%, a francuski CAC 40 Index 2,04%. Britanski FTSE 100 zabilježio je 0,30%. Ulagači i dalje očekuju da će Europska središnja banka smanjiti kamatne stope u siječnju unatoč povećanju inflacije. Trenutno su očekivanja oko smanjenja kamatnih stopa u europodručju prilagođena su s pet na tri smanjenja tijekom 2025. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Ministarstvo financija pokušalo je smiriti tržišta i potvrdilo svoju predanost fiskalnim pravilima nakon rasprodaje funte sterlinga i državnih obveznica, što je podiglo 10-godišnji prinos na 4,8%, najvišu razinu od kolovoza 2008. Ovaj potez odražava šire povećanje prinosa na obveznice potaknuto zabrinutošću oko novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i oko izgleda za američke kamatne stope. Mnoštvo podataka oslikalo je mješovitu sliku gospodarstva eurozone. Međugodišnja inflacija ubrzala se u prosincu na 2,4%, s 2,2% u studenom, potaknuta višim cijenama energije i usluga. Temeljna stopa, koja isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana, ostala je na 2,7%. Maloprodaja je u studenom jedva porasla, nakon pada u listopadu. Stopa nezaposlenosti u studenom ostala je na rekordno niskoj razini od 6,3%. U svom najnovijem biltenu ECB je izjavila kako je proces dezinflacije na pravom putu i naglasila da većina mjera temeljne inflacije sugerira da će se inflacija zadržati na srednjoročnom cilju ECB-a od 2%. Corriere della Sera citirao je kreatora politike Piera Cipollonea koji je rekao da se ECB "ne bi trebala pretjerano štititi od mogućih budućih inflacijskih šokova" i da "vođenje gospodarstva ispod potencijala slabi gospodarstvo i smanjuje opseg za reagiranje na šokove kada se pojave." Njegov kolega Francois Villeroy rekao je u govoru francuskoj središnjoj banci "Ako se povlačenje inflacije potvrdi u nadolazećim kvartalima kao što očekujemo, zdrav razum bi nas natjerao da idemo prema neutralnoj stopi bez usporavanja tempa do ljeta."

Japan

Japanska tržišta dionica ostvarila su gubitke tijekom tjedna, pri čemu je Nikkei 225 pao za 1,8%, a TOPIX za 2,5%. Na valutnim tržištima jen je oslabio na oko 158,1 JPY u odnosu na američki dolar, s oko 157,3 na kraju prošlog tjedna. Slabost japanske valute mogla se pripisati neizvjesnosti oko tempa daljnje normalizacije monetarne politike od strane BoJ-a i pritisku nedavnog povećanja razlike u kamatnim stopama između SAD-a i Japana. Japanski ministar financija, Katsunobu Kato, izdao je usmeno upozorenje o spekulativnim, jednostranim potezima na valutnim tržištima, signalizirajući spremnost vlasti da poduzmu odgovarajuće mjere protiv pretjeranih poteza. Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na 1,19%, s 1,09%, dosegnuvši najvišu razinu od 2011. Guverner Kazuo ponovio je da će stope biti podignute ako se ekonomski i cjenovni uvjeti nastave poboljšavati. Međutim, nedavni komentari istaknuli su zabrinutost oko ekonomske politike SAD-a (carine i fiskalna politika), a čini se da je malo vjerojatno da će doći do povećanja na sastanku središnje banke o monetarnoj politici u siječnju. Realni rast plaća u Japanu, ključni pokazatelj kupovne moći potrošača koji pozorno prati BoJ, pao je 0,3% na godišnjoj razini u studenom. Time je već četvrti uzastopni mjesec realni rast plaća bio negativan.

Kina

Kineske su dionice pale jer su podaci pokazali da je deflacija još uvijek prisutna u gospodarstvu. Shanghai Composite izgubio je 1,34%, dok je blue chip CSI 300 posustao 1,13%. Hang Seng pao je 3,52%. Podaci o inflaciji objavljeni u četvrtak pokazali su da se Kina još uvijek bori s deflacijskim pritiscima. Indeks potrošačkih cijena porastao je 0,1% u prosincu u odnosu na prethodnu godinu, u skladu s procjenama i pad s 0,2% u studenom zbog nižih cijena hrane i goriva. Temeljna inflacija porasla je do 0,4% u odnosu na rast od 0,3% u studenom. Indeks proizvođačkih cijena pao je 2,3% na godišnjoj razini, usporavajući u odnosu na pad od 2,5% iz prethodnog mjeseca i produživši deflaciju u tvorničkim cijenama 27. mjesec zaredom. Caixin/S&P Globalno istraživanje uslužnih aktivnosti poraslo je na više od očekivanih 52,2 u prosincu, najvišu razinu od svibnja. U izjavi nakon tromjesečnog sastanka o politici, Narodna banka Kine rekla je da će ove godine provesti umjereno labavu monetarnu politiku kako bi podržala gospodarski rast. Središnja banka obećala je povećati financijsku potporu tehnologiji, emisijama, mirovinama i digitalnom sektoru. Također je najavljeno da će se smanjiti stopa obvezne pričuve i kamatne stope kako bi se povećala potrošnja.