Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, iznosio je jutros 96,936 boda, što znači da je u neznatnom minusu od svega 0,04 posto u usporedbi s razinama na zatvaranju dan ranije.

Pritom je američka valuta ostala gotovo nepromijenjena prema japanskoj i zajedničkoj europskoj, na 110,18 jena i 1,1205 dolara za euro. Britanska funta se prema dolaru zadržala pak u blagom plusu, na 1,2768 dolara.

Među važnijim svjetskim valutama jutros u trgovanju na londonskom tržištu izdvajaju se one čije je kretanje usko povezao s kretanjem cijena roba, poput kanadskog, novozelandskog i australskog dolara koji su redom ojačali po 0,25 posto prema svome američkom imenjaku. Ovaj put podršku skupini tih valuta pružila su ojačana očekivanja o povećanju kamatnih stopa u Kanadi.

Glavni događaj je dvodnevna sjednica Feda, s koje će po završetku objaviti odluku o novim potezima u monetarnoj politici, nakon čega će ulagači posebnu pozornost posvetiti uobičajenoj tiskovnoj konferenciji predsjednice Feda Janet Yellen.

Povećanje kamatnih stopa po treći put u posljednjih šest mjeseci već je uračunato, pa bi dolaru trebalo pružiti tek minimalnu podršku, mišljenja su analitičari. Dodaju ipak da bi i najmanji signal o mogućim potezima u smjeru smanjenja Fedova golemog portfelja, ′teškog′ više od 4.000 milijardi dolara, u državnim obveznicama i vrijednosnicama pokrivenima hipotekom mogao imati nešto većeg utjecaja na dolar.

"Možemo i dalje očekivati da će u budućnosti doći do daljnjeg rasta kamatnih stopa. No, postoji određen rizik da će iz Feda poslati signal da su zasad skloniji držati ih na niskim razinama. Ako se Yelllen ipak osvrne na smanjenje bilance, to će biti pozitivno za dolar", tumači Stephen Gallo, valutni analitičar Bank of Montreala.

Tržišta sada daju šanse svega 29 posto za podizanje kamatnih stopa na sjednici u rujnu, dok za sjednicu u prosincu izgledi sada dosežu 57 posto.