Nakon što se danas i Japan priključio globalnom trendu snižavanja kamatnih stopa, pozornost ulagača na svjetskim burzama sada je uglavnom usmjerena na sudbinu američke automobilske industrije.
Bushova administracija uvjerena je da posrnulo američko gospodarstvo ne može podnijeti propast 'detroitske trojke' te razmatra i mogućnost 'upravljanog' stečaja kako bi spriječila njihov potpuni kolaps. Odluka Bijele kuće da pomogne automobilskoj industriji najranije bi mogla uslijediti danas.

General Motors, Chrysler i Ford u velikim su problemima jer im nedostaje gotovine zbog financijske krize, a pogođeni su i padom prodaje vozila na najnižu razinu u zadnjih 26 godina.

Dužnosnici Bushove administracije razmatraju nekoliko pristupa pomoći posrnulim automobilskim proizvođačima, uključujući i kratkoročne pozajmice iz 700 milijardi dolara vrijednog programa ministarstva financija za spašavanje Wall Streeta.

No, ministar financija Henry Paulson kazao je na jednom poslovnom forumu u New Yorku u četvrtak navečer kako bi njihov stečaj, ako je moguće, trebalo izbjeći, te da bi 'upravljana' reorganizacija mogla biti najbolje rješenje.

"Ukoliko je ispravni rezultat reorganizacija ili stečaj, zar nije onda bolje da se provede kroz kontrolirani proces?", upitao je Paulson.

Dodao je kako predsjednik George W. Bush želi izbjeći stečaj "ako je to ikako moguće". No, napomenuo je da je najveći prioritet američke proizvođače vozila vratiti na održivi put.

Ta nastojanja, smatra Paulson, zahtijevat će od svih strana da podnesu žrtve radi povećanja konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače.

'Detroitska' trojka signalizirala je da stečaj nije odgovor, kao i dužnosnici udruženja sindikata u automobilskoj industirji United Auto Workers. Dok čekaju na pomoć, proizvođači vozila najavili su produljenje praznika u siječnju u svojim tvornicama.

Zbog zabrinutosti ulagača oko krize u američkom gospodarstvu, ali i nastavljenog spuštanja cijena nafte, na globalnim burzama cijene dionica su u padu.

MSCI indeks svjetskih dionica oslabio je jutros 1,03 posto na 226,04 boda. Na europskim burzama najvažniji burzovni indeksi trenutno su u minusu više od dva posto, jer je spuštanje cijena nafte i metala najviše pogodilo dionice naftnih i rudarskih kompanija.

Tečaj američke valute, pak, ovoga tjedna mogao bi zabilježiti najveći pad prema košarici međunarodnih valuta od rujna 1985. godine.

Trenutno stagnira prema euru, koji stoji 1,4243 dolara. No, u odnosu na jen potonuo je 1 posto, na 88,67 jena. Tijekom tjedna dotaknuo je i najnižu razinu prema jenu u zadnjih 13 godina od 87 jena.

Tečaj američke valute porastao je 20 posto između srpnja i studenoga, potaknut strahovima od posljedica recesije u eurozoni i bijegom kapitala u kvalitetnu imovinu tijekom globalne financijske krize. No, ovoga je tjedna već izgubio oko 4,6 posto na vrijednosti prema košarici međunarodnih valuta zbog sve nižeg prinosa koji nosi.

Američka središnja banka u utorak je smanjila ključnu kamatnu stopu praktično na nulu, a jutros se nastojanjima da se jeftinim novcem potakne rast gospodarstva pridružila i japanska središnja banka, spustivši ključnu kamatu s 0,3 na 0,1 posto.

"Pitanje automobilske industrije problem je cijelog američkog gospodarstva, dok je pad cijena nafte dio globalne ekonomske priče zbog pitanja slabljenja potražnje, a sve to utječe na spuštanje tečaja američke valute", kaže James Hughes, analitičar pri CMC Marketsu. Dodaje kako pitanje automobilske industrije i cijena nafte ne dominira samo valutnim, nego i dioničkim tržištima.

Terminska cijena nafte s rokom isporuke u siječnju jutros je porasla 28 centi, na 36,5 dolara, nakon što je u četvrtak potonula na najnižu razinu u zadnjih 4,5 godine.