U Sarajevu u središtu interesa građevinske, a u Banjoj Luci dionice naftne industrije. U prvom tromjesečju ove godine promet na Sarajevskoj burzi iznosio je 244 milijuna eura što je za čak 345 posto više nego u prvom tromjesečju 2006. godine. Direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić povećanje prometa objašnjava ulaganjima u dionice stranih investitora. Kako je rekao, posebnu pozornost izazvala je najava privatizacije sarajevskog Energoinvesta te poduzeća koji su mogući izvršitelji radova na budućoj autocesti na koridoru 5C kroz BiH. Na početku godine burzovni je indeks trgovanja dionicama investicijskih fondova BIFX rastao za 81,84 posto, a indeks trgovanja deset najvećih poduzeća SASX-10 za 78,3 posto.

Privatizacije

Dedić je ustvrdio kako je povećano trgovanje posljedica zanimanja stranih ulagača ne samo na Sarajevskoj burzi nego u cijeloj regiji zbog predstojećih privatizacija. Nakon višemjesečnog smanjivanja trgovanja na Sarajevskoj burzi od početka prošle godine, posljednjih mjeseci i početkom ove godine burza doživljava naglo povećanje trgovanja. Dionice investicijskih fondova doživljavaju rekordne vrijednosti. Vrijednost indeksa investicijskih fondova BIFX-a povećana je s 4045,57 indeksnih poena (31. prosinca 2005.) na 5154,72 indeksna poena (31. prosinca 2006.). Jučer je BIFX iznosio 9627, indeksna poena. U veljači je ostvaren rekordan promet u trgovanju Banjolučke burze od njezina osnivanja. Promet je iznosio 44,12 milijuna eura. U tom je mjesecu promet u odnosu na siječanj povećan za čak 174 posto. Najviše se trgovalo dionicama Telekoma Srpske i Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda koji uskoro trebaju biti privatizirani. U veljači su sva tri indeksa na Banjolučkoj burzi rasla: indeks redovnog trgovanja BIRS za 23,14 posto, indeks trgovanja investicijskim fondovima FIRS 25,14 posto, a indeks deset elektroprivrednih poduzeća ERS10 za 20,22 posto. Tržišna je kapitalizacija Banjolučke burze u veljači dostigla 5,32 milijarde eura ili za 17 posto više nego u siječnju. Direktor Banjolučke burze Milan Božić rekao je kako je povećanje tržišne kapitalizacije burze nastavak rasta cijene dionica iz prošle godine kada je tržišna kapitalizacija iznosila 4 milijarde eura. Nagli rast vrijednosti dionica nema osnove u gospodarskom razvoju nego prije svega u očekivanjima, upozoravaju ekonomski analitičari. Očekivanja proizlaze iz privatizacije većih poduzeća, a usto je u regiju ušla dosta novca nakon prodaje Plive i Hemofarma. Kao treći važan uzrok naglog rasta dionica na Sarajevskoj i Banjolučkoj burzi ekonomski analitičari navode osnivanje novih investicijskih fondova u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, koji najviše novca usmjeravaju u kupnju dionica. Zbog pojave kupnje dionica poduzeća bez dostatnog znanja o tržištu reagirali su na Banjolučkoj i Sarajevskoj burzi prvo upozorenjima. Potom je na Banjolučkoj burzi prekinuto trgovanje dionicama prvo nešto više od stotinu poduzeća, a sada je privremeno nemoguće trgovati dionicama šezdesetak poduzeća.

Preporučuje se oprez

Glasnogovornik Banjolučke burze Darko Lakić upozorio je kako burza nije mjesto gdje se netko treba zaduživati očekujući veću dobit od rasta dionica od otplate obroka kredita. Direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić upozorio je kako građani moraju biti oprezni prilikom kupnje dionica jer postoji mogućnost da ostanu bez svojega novca. Naime, na tržištu djeluju špekulanti koji umjetno podižu vrijednost dionica u onim poduzećima koja nemaju ekonomsku opravdanost za to, upozorio je Dedić.

SASE objavio vodič za strane investitore

Nakon vodiča Sarajevske burze za domaće ulagače nedavno je objavljena brošura vodiča za strane ulagače. Vodič se sastoji od sedam dijelova. Osim općih informacija i upoznavanja s članicama burze u njemu su objašnjeni načini trgovanja, zakonski okvir koji govori o zaštiti investitora itd.