Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,08 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 56,02 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po dolar nižoj cijeni, od 52,99 dolara.

Tržišta je na početku novog tjedna pritisnuo podatak specijalizirane kompanije Baker Hughes da su američke kompanije deseti tjedan zaredom povećale broj bušotina, na ukupno 529.

Analitičari britanske banke Barclays procjenjuju da će ih do kraja godine imati 850 do 875, procjenjujući da će se potrošnja na istraživanje i proizvodnju u Sjevernoj Americi u tom razdoblju povećati za 27 posto.

To je pak potpirilo bojazni da će povećana američka proizvodnja potkopati nastojanja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nekoliko neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, da smanje opskrbu.

"Primjećujemo da je optimizam u vezi smanjenja proizvodnje koji pripremaju OPEC i zemlje izvan te organizacije neutralizirao podatak o većem broju bušotina, koji je objavljen u petak a utječe na tržišta i danas", tumači Hans van Cleef iz banke ABN Amro.

Dodatno je cijene nafte na početku drugog tjedna u godini pritisnuo jači dolar, koji smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta i time koči potražnju. Zelena je novčanica poskočila pod utjecajem očekivanja da će američka središnja banka intenzivnije podizati ključne kamatne stope u ovoj godini.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 53,50 dolara, što znači da je bila 48 centi viša nego prethodnog dana trgovanja.