Za sedam tjedana, točnije 8.11.2016. u SAD-u se održavaju predsjednički izbori. Dio investitora na financijskim tržištima pribojava se da eventualna pobjeda kontraverznog Donalda Trumpa može dovesti do pada cijena dionica na burzama i naglih promjena tečaja najvažnijih svjetskih valuta. Naime, provođenje pojedinih radikalnih ideja koje Trump iznosi u predizbornoj kampanji bi izazvalo velike političke i ekonomske probleme, koji bi se zasigurno odrazili i na financijskim tržištima.

Ankete još uvijek uvijek pokazuju da Clinton ima prednost, no ona se posljednjih mjesec dana smanjuje. Po zadnjim anketama, 46% birača glasalo bi za Clinton, a 43% za Trumpa.

Budući da SAD ima dugu tradiciju trgovanja na financijskim tržištima, na relativno velikom uzorku može se vidjeti jesu li cijene dionica više rasle za vrijeme mandata predsjednika iz republikanske ili demokratske stranke. Na temelju kretanja vrijednosti Dow Jones Industrial Average indeksa od 1900. godine do danas, može se zaključiti da su dionice više rasle u razdobljima kad su predsjednici bili iz demokratske stranke (u prosjeku 7% godišnje). Kada je na vlasti bio republikanski predsjednik, dionice bi u prosjeku rasle 3% godišnje. Na temelju tih povijesnih podataka, na prvi pogled, investitorima bi više odgovaralo da predsjednica postane Hillary Clinton.

No većina ozbiljnijih analiza korelacije između kretanja cijena indeksa i političke stranke iz koje dolazi predsjednik ukazuje da je raspon od najnižih do najviših godišnjih prinosa DJIA indeksa previše velik da bi imalo smisla očekivati da će prinosi idućih godina biti u skladu s prosječnim vrijednostima. U prijevodu, izbor predsjednika neće imati značajniji utjecaj na srednjoročna kretanja vrijednosti dionica.

Kratkoročno, ukoliko bi Trump postao predsjednik, vrijednost dionica bi vjerojatno na kratko pala barem nekoliko posto. Razlog bi bio nesigurnost koju bi ekscentrični biznismen donio u politiku najmoćnije zemlje na svijetu. Na temelju nesigurnosti, dio investitora bi se vjerojatno odlučio na prodaju dionica i ulaganje u sigurnije investicijske klase, kao što su obveznice ili zlato. U takvoj situaciji, cijene dionica bi blago pale, dok bi cijene obveznica i zlata porasle.

Kada su u pitanju valute, analitičari Admiral Marketsa smatraju da bez obzira na to tko će pobijediti na izborima, dugoročno neće biti značajnijeg utjecaja. Naime, čak i ako dođe do iznenađenja i Trump pobijedi, ne treba očekivati da će početi provoditi svoje radikalne ideje. Tu se jednostavno radi o populističkim predizbornim obećanjima kakve mnogi političari daju pred izbore, a koje je vrlo teško provesti u praksu. Dugoročno će na tečaj dolara i ostalih valuta i dalje najviše utjecati gospodarska situacija i mjere važnih svjetskih centralnih banaka.

Kratkoročno, ukoliko Clinton pobijedi, na tržištu vjerojatno neće doći do promjene tečaja dolara u odnosu na ostale valute veće od 1-2% u danima nakon izbora. No ako Trump pobijedi, moguće je jačanje američkog dolara u odonosu na većinu ostalih svjetskih valuta od nekoliko posto u danima neposredno nakon izbora. Naime, američki dolar ima status sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima, pa kada raste nesigurnost, sudionici na financijskim tržištima preferiraju kapital prebacivati u ovu valutu jer smatraju da je tamo najsigurniji. Iako paradoksalno, to se događa čak i kada je situacija u SAD-u izvor nesigurnosti.

Admiral Markets
Josip Kokanović, mag. oec.
Analitičar