Posve neočekivan, a k tome i prilično dramatičan pad komercijalnih zaliha sirove nafte u SAD, doslovno je okrenuo tržište nafte naglavačke, isprovociravši panične reakcije kupaca, a u konačnici i novi rekord koji su tijekom jučerašnje trgovine obilato koristile dionice naftne industrije, ograničivši intenzitet najnovije korekcije na svjetskim tržištima kapitala. Jer po prvi puta u povijesti cijena WTI barela sirove nafte nominalno je preskočila razinu od 80 dolara, nošena posvemašnjom panikom koja se na neki način protivi konvencionalnoj logici. Jer skok je praktički koincidirao s najavljenim povećanjem proizvodnih kvota OPEC-a za pola milijuna barela dnevno, a optimizam su ponudili i meteorolozi, trasirajući put uragana Humberto izvan ključnih naftnih zona, prije svega Meksičkog zaljeva. Da stvar bude još bolja, ovoga je tjedna dobre vijesti za potrošače servirala i Međunarodna agencija za energetiku, obznanivši negativnu reviziju prijašnjih prognoza za tekuću godinu (makar za prilično skromnih 90 tisuća barela dnevno), no usprkos svemu pobrojanom, cijena sirove nafte odmakla je prilično daleko. Više od dva dolara po barelu iznad dosadašnjeg rekorda, nakon što je američko ministarstvo energetike objavilo podatak o padu zaliha sirove nafte za čak sedam milijuna barela. Pritom očito nije pomogla niti činjenica da su aktualne zalihe sirove nafte još uvijek znatno iznad petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine (a otprilike 8 posto), no njihov pad nije nimalo ohrabrujuća uvertira u skori početak zime u sjevernog hemisferi, a i kosi se s uvriježenom percepcijom prema kojoj su, u kontekstu globalne ponude i potražnje, puno veći problem naftni derivati, a ne osnovna sirovina. A u svijetlu najnovijih zbivanja nije bilo teško predvidjeti reakcije ulagača na tržištima kapitala, koji su primjenom defenzivnih strategija u prvi plan gurnuli upravo naftaše. Čime je, barem kada je riječ o imenima na Starom kontinentu, najviše profitirao Statoil, ostvarivši rast cijene dionica od 3 posto, dok je tercet kontinentalnih lidera ipak bio znatno manje uvjerljiv, namaknuvši u prosjeku rast dionica tek neznatno veći od 1 posto. Analogno tome, veliki teret korekcije spao je na leđa kemijske industrije, kojoj mogućnost zamjetnog poskupljenja osnovne sirovine ozbiljno pritišće profitne marže, ugrožavajući zacrtane planove za tekuću godinu. No uvjerljivo najveći udarac za ionako krhko povjerenje ulagača bila je revizija prognoza kojom je Alcatel-Lucent doslovno šokirao analitičare, navodeći nezadovoljavajuće rezultate prodaje (i prilično tanku knjigu narudžbi) na američkom tržištu kao najvažniji razlog tmurno intoniranih projekcija. Što su investitori kaznili agresivnom rasprodajom dionica, gurnuvši cijenu u minus od čak 10 posto, okomivši se nakon toga i na izravne rivale u segmentu telekomunikacijske opreme. Međutim, dotični su ipak prošli znatno bolje, iskoristivši iznenadnu promjenu raspoloženja uzrokovanu redovitim tjednim izvješćem američkog ministarstva rada. Koja je donijela evidentno olakšanje u redovima optimista, ublaživši donekle strah od drastičnog usporavanja rasta koji se, tragom subprime kaosa, tržištima širi zastrašujućom brzinom.
Dionice Alitalije uzletjele 3,6 posto
Zbog toga je čak i dionicama zrakoplovnih kompanija, koje se u uvjetima rapidnog rasta cijena sirove nafte redovito pretvaraju u istaknute gubitnike, a posljednjih su dana k tome pritisnute i negativnim preporukama brokera, takav razvoj događaja bitno ublažio početni minus, ili čak donio rast cijene. U čemu je prednjačila Alitalia, makar je u ovom slučaju presudnu ulogu odigrala objava polugodišnjih poslovnih rezultata (neznatno slabije u odnosu na isto razdoblje prošle godine), popraćena ohrabrujućim konstatacijama u pogledu likvidnosti kompanije. Izazvavši prilično burne reakcije investitora, o čemu dovoljno govori podatak kako je cijena dionica jučer porasla 3,6 posto.