Središnje banke širom svijeta, uključujući kinesku, snažno se okreću ulaganju u dionice nakon što su im prihodi uzdrmani niskim kamatnim stopama, navodi se u globalnoj studiji koja je obuhvatila 400 institucija iz javnog sektora, piše Financial Times.

"Investicijski klaster središnjih banaka postao je glavni igrač na svjetskim tržištima dionica", navodi se u izvješću kojeg će ovog tjedna objaviti Forum javnih monetarnih i financijskih institucija (Official Monetary and Financial Institutions Forum - OMFIF), istraživačko i savjetodavno tijelo središnjih banka. Trend bi "mogao pridonijeti pregrijavanju cijena imovine", upozorava Forum.

Središnje banke su tradicionalno konzervativne i nema mnogo podataka o tome kako upravljaju međunarodnim pričuvama. Usprkos oskudnim podacima Forum je prvi put proveo istraživanje o "globalnim javnim investitorima" u kojem ukazuje da su zbog niskih kamatnih stopa - koje su spuštene u okviru mjera poduzetih u borbi protiv globalne financijske krize - prihodi središnjih banka u padu.

Financial Times je dobio uvod u izvješće u kojem su evidentirana ulaganja 400 institucija javnog sektora iz 162 zemlje na tržištu kapitala, uključujući zlato. Riječ je o ulaganjima vrijednim 29,1 milijardu dolara.

Mjere središnjih banaka usmjerene na poticanje gospodarstva, uključujući kvantitativno popuštanje, namjerno nastoje gurnuti ulagače prema rizičnijoj imovini. U takvim okolnostima cijene dionica znatno su porasle od 2009., a to potiče strah od "burzovnih korekcija", odnosno pada cijena ako gospodarski rast bude preslab i razočara ulagače.

Kineska državna uprava za strane valute postala je "najveći svjetski posjednik dionica među javnim institucijama", službeno navodi OMFIF.

Kineska državna uprava za strane valute dio je Kineske narodne banke, a upravlja s 3,9 milijarde dolara.

"Čini se da Kineska narodna banka izravno kupuje manjinske udjele u važnim europskim kompanijama", dodaje se u izvješću OMFIF-a.

U poglavlju o kineskim investicijskim trendovima navodi se da su ulaganja kineske središnje banke u Europu "djelomično strateška" jer "uzimaju u obzir monopolističku snagu dolara" i odražavaju globalne financijske ambicije Pekinga.

Među europskim centralnim bankama koje ulažu u dionice su švicarska i danska središnja banka. Švicarska nacionalna banka ima dionički portfelj od 15 posto, a u izvješću se citira njen predsjednik Thomas Jordan koji je rekao da su "investirali u velike, srednje i male pakete dionica tvrtki na razvijenim tržištima širom svijeta".

Dionički portfelj danske središnje banke na kraju prošle godine vrijedio je oko 500 milijuna dolara.

Uglavnom, izvješće OMFIF-a navodi se da su «globalni javni investitori» povećali ulaganja u dionice izlistane na burzama "za najmanje milijardu dolara u posljednjih nekoliko godina", no ne navodi se o kojem je iznosu riječ, niti kakva je podjela tih ulaganja između središnjih banaka i ostalih investitora iz javnog sektora, poput državnih zdravstvenih i mirovinskih fondova.

Rast međunarodnih pričuva povećao je strah od mogućih rizika za globalnu financijsku stabilnost. U prilogu izvješću Ted Truman, viši suradnik Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju, piše da su "reforme hitno potrebne kako bi se poboljšala domaća i međunarodna transparentnost i odgovornost za te aktivnosti - u interesu boljeg funkcioniranja svjetske ekonomije".

"Promjene u strukturi imovine ili međunarodnih pričuva, bez obzira jesu li stvarne ili je riječ o glasinama, mogu destabilizirati tečaj ili financijska tržišta", dodaje Truman.

Središnje banke su zbog pada prinosa na obveznice u posljednjih nekoliko godina izgubile su između 200 i 250 milijardi kamatnih prihoda, izračunali su analitičari OMFIF-a bez navođenja detalja. "To je djelomično kompenzirano smanjenjem plaćenih kamata na pasivnoj strani bilance", zaključuje su u izvješću.