Vijest o prodaji posrnule investicijske banke Bear Stearns potaknula strahovanja da bi kreditna kriza mogla pogoditi i druge banke zbog čega su europski burzovni indeksi u prvoj polovici trgovanja u ponedjeljak zabilježili jedan od najvećih padova u zadnja dva mjeseca. Londonski Ftse indeks do podneva se strmoglavio za 2,5 posto, na 5488 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na još i većem gubitku, od 3,5 posto, spustivši se na 6.225 bodova. "Previranja pogađaju sva tržišta nakon vijesti o prodaji Bear Stearnsa, pa tržište dionica nije mjesto na kojem bi sada trebalo biti", tumači analitičar BNP Paribas Edmund Shing. Stoga se ulagači okreću zlatu kojim se trgovalo po cijeni višoj od 1032 dolara za čistu uncu.
Skok nafte
Cijene nafte također su u ponedjeljak dosegnule nove rekordne razine, prekoračivši 111 dolara za barel, a rekordne je cijene zabilježio i niz drugih roba, poput, platine ali i pšenice i osnovnih metala. Američki bankarski div JPMorgan Chase objavio je u nedjelju navečer da će izdvojiti iznos od približno 236 milijuna dolara za preuzimanje krizom pogođene investicijske banke i brokerske tvrtke Bear Stearns. Po riječima menadžmenta JPMorgan Chasea, preuzimanje Bear Stearnsa, koji svjedoči snažnom padu svoje tržišne vrijednosti uslijed golemih gubitaka povezanih s krizom na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova, dobilo je zeleno svjetlo odbora direktora dviju banaka. Banke su bile najveći gubitnici, predvođene švicarskim UBS-om čije su dionice potonule gotovo 11 posto. Slijede Royal Bank of Scotland i Barclays, koje su bile na gubitku od oko 8,0 posto. Dionice banaka HBOS i Alliance&Leicester izgubile su na vrijednosti više od 10 posto. Euro je tako u ponedjeljak ujutro dosegnuo vrijednost od 1,5903 dolara da bi se kasnije stabilizirao na razini oko 1,58 dolara. Američki Fed u nedjelju je objavio dvije hitne mjere za pomoć financijskom sustavu, smanjivši diskontnu stopu i najavivši novi program izravnog kreditiranja najvećih financijskih institucija. Uznemirenosti ulagača pridonijelo je i iščekivanje poslovnih izvješća od niza najvećih američkih investicijskih banaka, koja su zakazana za kraj tjedna, a brinu ih i nove rekordne vrijednosti eura u odnosu na dolar, što dodatno otežava kompanijama u eurozoni, ponajprije izvoznicima.
Velik pad Siemensa
Pad cijena Siemensovih dionica od 12,5 posto ponajviše je zaslužan za velike gubitke frankfurtskog DAX indeksa. Povod njihovu snažnom padu bilo je upozorenje o padu dobiti tog inženjerskog diva. Nasuprot njima, među rijetkim dobitnicima bila je grčka telekom grupa OTE, čije su dionice poskočile 8,4 posto nakon što je Deutsche Telekom objavio kupnju 20 posto udjela u toj kompaniji. Indeks Tokijske burze Nikkei potonuo je za 3,7 posto, završivši na 11.787 bodova. Japanski indeks Nikkei 225 potonuo je 3,71 posto, hongkonški Hang Seng 5,18 posto, a južnokorejski Kospi 1,61 posto. Kineski CSI 300 je oslabio 4,63 posto, australski S&P ASX 200 za 2,30 posto, a regionalni indeks MSCI 2,4 posto. "Nesumnjivo smo suočeni sa situacijom u kojoj rizici za gospodarski rast očigledno postaju sve ozbiljniji", konstatirao je u ponedjeljak u Parizu izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn. Prognoza za svjetsko gospodarstvo pogoršava se a rizik od širenja krize na financijskim tržištima koja je izbila u SAD-u sada je jako velik, dodao Strauss-Kahn, najavivši da će MMF sljedećih tjedana ponovno revidirati naniže prognoze o gospodarskom rastu u SAD-u Europi i Kini. Kriza na financijskim tržištima, koja je izbila u SAD-u, očito je sada ozbiljnija i proširila se na veći dio svijeta no što je bio slučaj prije nekoliko tjedana. Strauss-Kahn ocijenio je da juan i jen djeluju slabo, euro precijenjeno a dolar negdje između. "Točno je da dolar počinje slabiti, ali on nije najslabija valuta. Najslabiji su kineski juan i, dijelom, japanski jen", naglasio je.
Mol nastavio s otkupom svojih dionica
Mađarska naftna kompanija otkupila je dodatnih 20 tisuća svojih dionica vrijednih ukupno 2,6 milijuna dolara kako bi se zaštitio od preuzimanja od strane austrijskog OMV-a. Mol je do sada u cilju obrane od pruzimanja potrošio ukupno 2,9 miljardi dolara za kupnju svojih dionica. OMV je prošle godine udvostručio udio u Molu na 21 posto, a mađarska je vlada donijela zakon koji brani pokušaj preuzimanja. Taj je zakon doveo do oštre reakcije OMV-a koji se obratio Europskoj komisiji zahtijevajući da se zakon ukine.