Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 47 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 60,77 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 54 centi višoj cijeni, od 56,22 dolara.

Trgovci su danas u cijene uključili službeni podatak o padu zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu za 2,7 milijuna barela. Značajniji skok cijena zakočio je ipak podatak o povećanju zaliha benzina i ostalih derivata.

Pozornost se sada okreće govoru predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella u petak na neformalnom okupljanju dužnosnika središnjih banaka i bankara u američkom Jackson Holeu. Trgovce u prvom redu zanima hoće li naznačiti daljnje smanjivanje ključnih kamatnih stopa u SAD-u.

"Cijene nafte odražavaju neizvjesnost", drži Craig Erlam iz OANDA-e. "Proteklih su nekoliko tjedana kontinirano rasle ali taj rast baš i nije bio uvjerljiv. Krajem tjedna ponovo bi mogli prevladati rizici, ovisno o Powellu", dodao je.

Potporu cijenama u posljednje vrijeme pružaju i geopolitičke napetosti na Bliskom istoku. Iran je tako jučer objavio da ako njegov izvoz nafte bude sveden na nulu, međunarodni vodeni putovi više neće biti sigurni kao što su do sada bili. Washington ne bi trebao pojačavati pritisak na Teheran, poručuju.

Protuteža napetostima posustajanje je gospodarskih aktivnosti zbog trgovinskog spora SAD-a i Kine, te brexita, što je potaknulo Međunarodnu agenciju za energiju (IEA) da u više navrata snizi procjene svjetske potražnje za naftom, podsjeća Reuters.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je jučer da će upravo on riješiti problem trgovinskih neravnoteža s Kinom, unatoč upozorenjima analitičara u Kongresu da će njegove carine smanjiti američki BDP za 0,3 posto u 2020. godini.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 60,66 dolara, što znači da je bila 72 centa viša nego prethodnog dana trgovanja.