Razvlašteni privatni i institucionalni vlasnici podređenih dionica i obveznica Nove Ljubljanske banke( NLB), Nove kreditne banke Maribor (KBM) i Banke Celje obratili su se sudu u Strasbourgu jer smatraju da im je u Sloveniji uskraćeno pravo na postupke i pravna sredstva kojima bi doveli u pitanje ustavnost zakona kojim je tadašnja vlada Alenke Bratušek brisala njihove vlasničke udjele, donijevši model sanacije banaka po uzoru na onaj koji je bio primijenjen na Cipru, prema kojemu u spašavanju banaka uz državu moraju sudjelovati i vlasnici i investitori.

U postupku koji su pokrenuli bivši vlasnici "izbrisanih" podređenih vrijednosnih papira, Europski sud za ljudska prava poziva Sloveniju da preispita zakonitost postupaka, utvrdi jesu li investitori u postupku sanacije banaka bili prikraćeni za mogućnost žalbe i ponošenja odštetnih tužbi, jesu li u zemlji do sada iskoristili sva postojeća pravna sredstva i je li u tom slučaju moguće doći do eventualne sporazumne nagodbe između države i razvlaštenih investitora.

"Početak postupka na Europskom sudu za ljudska prava trebao bi potaknuti ozbiljne aktivnosti prema isplati odšteta razvlaštenim vlasnicima, jer se njime dokazuje da su tvrdnje o nezakonitom razvlaštenju bile utemeljene", rekao je odvjetnik Miha Kunič.

Bivša premijerka Alenka Bratušek i njena vlada, u sanaciju slovenskih banaka kojima je zbog loših kredita 2013. godine prijetio slom uložila je više milijardi eura putem dokapitalizacije, nakon čega su se pojavile učestale kritike kako je pristala da Slovenija bude pokusni kunić u primjeni novog modela sanacije banaka koji je promovirala Europska komisija, te da je u banke uloženo previše državnog novca iako one, kako smatraju neki ekonomisti, tada nisu bile u tako lošem stanju kao banke u Grčkoj i na Cipru.