Slovensko tržište kapitala najrazvijenije je u regiji ako se burzovni promet stavi u korelaciju s veličinom gospodarstva, odnosno BDP-om, pokazuje analiza iCapitala. Analitičari tog portala usporedili su promete na Zagrebačkoj, Ljubljanskoj, Beogradskoj, Bugarskoj i Bukureštanskoj burzi iz pretkrizne 2007. i prošle godine.

Ako se promet stavi u odnos s brojem stanovnika, slovensko tržište bilo je i ostalo regionalni predvodnik. Naime, prije devet godina promet "per capita" iznosio je 971 euro, a lani 161,7 eura. Na Zagrebačkoj burzi taj omjer iznosi 91,5 eura dok je 2007. dosezao preko 714 eura. Trenutno je najlošija Bugarska sa svega 16,5 eura prometa po glavi. Analitičari za Poslovni dnevnik kažu kako ih takvi rezultati nimalo ne iznenađuju.

"Slovenci tradicionalno više štede u dionicama, ne samo izravnom kupovinom na tržištu, već i izborom fondova. U Sloveniji ulaganja fondova u dionice čine 66 posto njihove ukupne imovine, a na tržište novca jedan posto. S druge strane, u Hrvatskoj je situacija poprilično drugačija. Zanemarimo li obvezne mirovinske fondove, 59 posto imovine se odnosi na tržište novca, a tek 11 posto na dionice", kaže analitičar Đivo Pulitika. Drugi pokazatelj u analizi je veličina prometa na burzi u odnosu na BDP. Tu najbolje stoji Rumunjska gdje je lanjski promet jednak 1,3 posto BDP-a dok je u Hrvatskoj i Sloveniji na 0,9 posto. Najlošija je i opet Bugarska sa 0,3 posto.

Na pitanje zašto se promet stavio u odnos s BDP-om, Pulitika ističe kako je "ovakva usporedba lakše shvatljiva i nekima koji možda nisu jako dobro upoznati s funkcioniranjem tržišta kapitala". "Kada se želi pokazati razvijenost, a ne samo veličina dioničkog tržišta neke zemlje, obično se koriste relativni pokazatelji, a ne samo apsolutni, kao što su ukupni promet ili tržišna kapitalizacija. Slično kao kada se pokazuje gospodarska razvijenost, pa se koristi BDP po glavi stanovnika, a ne ukupni BDP", ističe Pulitika. Kako to izgleda u razvijenom svijetu, pokazuju podaci Svjetske banke. U Njemačkoj burzovni promet vrijedi 35 posto BDP-a, u Velikoj Britaniji 42 posto, a u SAD-u čak 237 posto.