Slaba ponuda i nestabilna politička situacija ruše Beogradsku burzu. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci vrijednost prometa na Beogradskoj burzi, prema kazivanju njezine direktorice Gordane Dostanić, iznosila je 1,8 milijardi eura. Čak 88 posto, odnosno 1,6 milijardi eura, otpada na promet dionica, dok se preostali dio odnosi na prodaju obveznica, što ih je država izdala na ime vraćanja stare devizne štednje potrošene u razdoblju kada je Srbija bila pod sankcijama. Posebnim zakonom određeno je da država staru deviznu štednju vrati u razdoblju od 12 godina, s tim da posljednja rata dospijeva 2016. godine. Sada se najviše trguje obveznicama, naplata kojih dospijeva u spomenutoj godini, a kupovna cijena iznosi 63 posto od nominalne.
Dnevni promet - 8 mil. eura
Prosječan dnevni promet dionicama iznosi oko osam milijuna eura, što je dvostruko više nego u prošloj godini. Sudjelovanje inozemenih ulagača iznosi 40 posto, koji se sa 60 posto pojavljuju u ulozi kupaca, što je pridonijelo ostvarenju priljeva od 1281 milijarde eura. Najintenzivniji promet na Beogradskoj burzi zabilježen je u prva četiri mjeseca kada je promet povećan za 98 posto. Od svibnja na burzi trgovanje bilježi oscilacije koje još traju. Sa smanjenim trgovanjem zabilježen je pad burzovnih indeksa. Prošlog tjedna indeks BELEX15 imao je pad od 4,63 posto i njegova sadašnja vrijednost iznosi 2447,08 indeksnih poena, dok je indeks BELEXline zabilježio blaži pad od 2,67 postotaka, a vrijednost je 4034,03 indeksna poena. Tijekom prošloga tjedna najviše su porasle dionice Novosadske mljekare, za 5,91 posto, zatim Imleka (IMLK), s rastom od 5,65 postotaka i Planuma, koje su porasle 5,26 posto. Imlek i Novosadska mljekara najavile su spajanje. Metalac iz Gornjeg Milanovca je "gubitnik" tjedna jer je cijena njegovih dionica u razdoblju od 12. i 16. studenoga pala za čak 15,66 posto. Kao razlozi pada smanjenog trgovanja navode se skromna ponuda i politička nestabilnost, pri čemu se najčešće spominje primicanje isteka roka pregovora Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova. To se posebno odnosi na inozmne ulagače koji su početkom godine sudjelovali s više od 50 posto u trgovanju, da bi sada pali na 40-ak posto. Burzovni analitičar Sinteze investa Nenad Gujaničić smatra da je listopadski pad indeksa na burzi logična posljedica suzdržanosti inozemnih investitora koje je neizvjesnost ishoda pregovora o Kosovu primorala da odustanu od većih kupnji.
Stranci vode igru
Među inozemnim ulagačima dominiraju Slovenci, Hrvati i Austrijanci, sudjelovanje kojih u prometu na burzi ponekad prelazi i 60 posto. Svaki put kad se oni iz nekog razloga povuku ponuda je veća od potražnje što dovodi do pada vrijednosti dionica. Razlog njihova povlačenja najčešće je politička neizvjesnost. Stranci se u posljednje vrijeme pojačano raspituju što će biti s Kosovom, dokle su stigli pregovori, što je naravno rezultiralo povećanim oprezom. Radi povećanja ponude na burzi Mirko Cvetković, ministar financija, najavio je kako će vlada u idućem razdoblju stimulirati trgovanje donošenjem zakonskih propisa, odgovarajućih poreznih olakšica i osiguranjem dodatnog tržišnog materijala poput državnih i municipalnih obveznica. Vlada razmatra i mogućnost i o javnoj inicijalnoj ponudi (IPO) pomoću koje će se na tržište iznijeti manjinski paketi javnih poduzeća, a u planu je izdavanje i obveznica lokalnih samouprava, što će biti učinjeno nakon što se donesu zakoni kojima će se državna imovina prenijeti na vlasništvo lokalne samouprave. Sada nisu poznata imena kompanija kojih bi kapital putem IPO-a bio ponuđen na burzi. Prema jednom od prijedloga na burzi bi se najprije našle dionice Telekoma. Ograničenje kupnje dionica iznosilo bi po građaninu pet tisuća eura kako bi se onemogućila koncentracija kapitala kod najvećih domaćih tajkuna. IPO bi proširio mogućnost štednje građana, koji dosad, pored devizne štednje, najviše ulažu u kupnju nekretnina.
Grupa Générali nije zainteresirana za DDOR
Talijanska grupa Générali neće sudjelovati na aukciji za kupnju osiguravajućeg društva DDOR iz Novog Sada, izjavio je generalni direktor Delta Générali osiguranja Nebojša Divljan. U medijima se spekuliralo da je grupa Générali jedna od kompanija koje su zainteresirane za kupnju DDOR-a. Ti se napisi, kako se navodi u priopćenju Delte Généralija, baziraju na preliminarnoj listi zainteresiranih kompanija za DDOR iz 2006. "Prije je Générali tražio partnera u Srbiji i inicijalno bio zainteresiran za DDOR, ali poslije sporazuma s Deltom u 2006. od toga se odustalo", rekao je Divljan. On je dodao da je kupnjom Delta osiguranja grupa Générali "ostvarila ambiciju".