Domaće tržište kapitala u drugom će kvartalu najviše ovisiti o kretanju u domaćem gospodarstvu, likvidnosti domaćeg sustava, ali i o konačnoj sudbini statusa mirovinskih fondova nakon što je Vlada iznijela ideju da drugi stup mirovinskog sustava učini neobaveznim.
"Posljednji optimizam investitora na Zagrebačkoj burzi i dalje je na staklenim temeljima", komentirao je Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, posljednji petotjedni pozitivan niz dioničkog indeksa Zagrebačke burze.

CROBEX je u tom razdoblju zabilježio tjedni rast. On tvrdi da je na dioničkom tržištu izgledno razdoblje nešto povećane volatilnosti.

Pad proizvodnje

"Znatno nepovoljnija kretanja u domaćem gospodarstvu (ovogodišnji pad u industriji, trgovini na malo i turizmu) sigurno će utjecati i na financijske rezultate tvrtki, što će onemogućavati veći oporavak cijena", komentira Šantić, dodajući kako cijene dionica na domaćem tržištu nakon jake korekcije ipak imaju potencijal rasta.

Ivan Soldo, pomoćnik direktora FIMA FAS-a, također se slaže da će kretanje cijena dionica u drugom kvartalu biti pod utjecajem rezultata poslovanja domaćih kompanija u prvom tromjesečju, koje je bilo obilježeno snažnim padom industrijske proizvodnje.

"S druge pak strane, snažna korelacija s američkim i europskim kretanjima na tržištu dionica uvjetuje utjecaj prekoocenskih i zapadnoeuropskih makroekonomskih pokazatelja na domaće tržište kapitala", kaže Soldo.

Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira Zagreb, tvrdi da domaćim tržištem kapitala trenutačno dominiraju retail te kratkoročno orijentirani investitori, o čemu svjedoče manji promet na burzi i male promjene u strukturi dioničara.

Neki analitičari, pod uvjetom da budu neimenovani, tvrde da na Zagrebačkoj burzi zbog vrlo malog prometa i promjenjiva kretanja vrijednosti prevladavaju špekulanti koji dižu cijene dionica pojedinog sektora da bi nakon nekog vremena prodajom zaradili na razlici. Velika promjenjivost na Zagrebačkoj burzi uzrokovana je iznimno malim prometom, čije znatnije povećanje ovisi o institucionalnim investitorima koji su na domaćem tržištu kapitala uvelike smanjili aktivnosti.

To se ogleda u vrlo malom institucionalnom prometu koji je, prema kvartalnom izvješću Zagrebačke burze, u prvom tromjesečju ove godine bio 34,6 posto manji nego u zadnjem kvartalu prošle godine. Redovni dionički promet u prvom je kvartalu bio 52,2 posto manji nego u zadnjem kvartalu prošle godine.

Veće sudjelovanje institucionalnih ulagača u drugom će tromjesečju ovisiti o nekoliko faktora, o čemu je Špoljar kazao: "Budu li institucionalni investitori apstinirali s tržišta kapitala, moguće su veće volatilnosti na manjim prometima, što je snažno korelirano s događajima na stranim tržištima kapitala. Veća kontribucija institucionalnih investitora ovisit će, među ostalim, o rješavanju neizvjesnosti oko mirovinskih fondova te zaduživanju države".

Neizvjesnost mirovinaca

Podsjetimo, premijer Ivo Sanader u veljači je izjavio da se drugi mirovinski stup pokazao kao promašaj i da ga treba razmotriti, te je najavio da bi izmjenama zakona Vlada građanima dala mogućnost da udjel u obveznom mirovinskom fondu, odnosno drugom mirovinskom stupu, prenesu na državu. To je izazvalo nevjericu i otpor u dijelu javnosti zbog čega je Vlada na neko vrijeme odustala od te ideje, a potporu onima koji su protiv ukidanja drugog mirovinsklog stupa prije nekoliko je dana pružio i MMF, čiji su predstavnici poručili Vladi da ne dira drugi mirovinski stup.

Obvezni mirovinski fondovi u zadnjih su nekoliko mjeseci pružili hrvatskoj Vladi snažnu potporu u refinanciranju njezinih obveza kupujući kratkoročne dugove u obliku komercijalnih zapisa. U istom je razdoblju na Zagrebačkoj burzi obveznički promet gotovo zamro te je u prošlom kvartalu pao čak 80,8 posto.

Šantić i tijekom ovoga tromjesečja očekuje zadržavanje niske razine aktivnosti investitora na domaćem tržištu obveznica. Razloge tome vidi prije svega u smanjenoj likvidnosti domaćeg financijskog sustava, manjoj inozemnoj potražnji, usmjerenosti investitora na najavljeno izdanje euroobveznica te nastavku intenzivnog zaduživanja države kroz aukcije trezorskih zapisa. Također, očekuje se da zaduživanje poduzeća na domaćem tržištu kapitala (komercijalni zapisi, korporativne obveznice, IPO) i dalje ostane na skromnim razinama unatoč rastu potražnje tvrtki za dodatnim sredstvima.