Nakon prošlotjednog objavljivanja izmjena pravilnika za ulaganje mirovinskih i otvorenih investicijskih fondova, predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol kratko je za Business.hr prokomentirao nove mjere Hanfe, a najavio je i neka kretanja u domaćoj fondovskoj industriji.
Planira li Hanfa možda dodatno liberalizirati ograničenja za ulaganje investicijskih i mirovinskih fondova, što je već najavljeno kao mogućnost, nakon ovog prvog vala liberalizacije?

- Radi se o tome da mi u prosjeku održavamo jedan sastanak mjesečno s fond menadžerima i radimo dnevne presjeke stanja neto imovine i njezine strukture i iz tog razloga smo organizirali sastanak na kojem smo i predložili te mjere liberalizacije. Ako nešto možemo napraviti putem pravilnika, onda to i napravimo. Ovdje smo izračunali da su to prepolovljeni omjeri u odnosu na ranije stanje kad smo radili pravilnike, i drugo, imamo nekoliko fondova, odnosno tek njih tucet, s imovinom većom od 200 milijuna kuna. Prema onome što smo vidjeli, očekujemo da će se na jedan način smanjiti pritisak na dnevnu likvidnost, koja se kod nas odražava kako se kreće Crobex. Značajan dio imovine fondova, gotovo milijardu i pol kuna je trenutačno zamrznuto u Srbiji i to je bio jedan od razloga donošenja ovakve odluke. Koje će biti daljnje mjere, teško mi je sada govoriti, mora proći barem jedno obračunsko razdoblje, tijekom kojeg ćemo pratiti promjene.

Što Hanfa očekuje da će biti s malim fondovima kojima je neto imovina pala ispod pet milijuna kuna?

- Mi smo održali jedan sastanak s njima. Sreća je što je riječ o tzv. 'seed moneyju' (novac kojeg je u fond uplatio osnivač) i nema pritiska na isplatu. Vlasnici su obećali da će oni voditi računa da drže glavu iznad vode, odnosno da drže neto imovinu iznad pet milijuna kuna. Što se tiče, pak, nekih drugih fondova, oni se sad pripajaju i spajaju i tu nema nikakvog većeg pritiska. Svi smo svjesni trenutaačne situacije na tržištu. Imali smo prešutni konsenzus na tržištu gdje su veliki fondovi rekli da bi oni rado radi stabilizacije tržišta progutali male, a zapravo se sada nikome ne guta nikoga.

U takvoj situaciji moramo voditi računa kako to učiniti što elegantnije da ne bude potresa. Što kažete na ocjene unutar financijske industrije da je AZ mirovinski fond jedan od krivaca za rušenje tržišta ove godine?

- Ma ne. To je izlišno govoriti. Ja ne mogu vjerovati da danas ljudi još uvijek misle da su mirovinski fondovi srušili tržište. Tko je onda uzeo tu silnu imovinu koja je spuštena na 15,3 milijarde kuna sa 29,5 milijardi i tko je srušio imovinu fondova i indekse po svijetu? Moramo biti sretni da imamo mirovinske fondove koji su spremni održavati tržište. Jedino oni su spremni svaki dan davati naloge za kupnju i jedino oni održavaju tu likvidnost, sve drugo je na čekanju. Mi sada, što se tiče jednog dijela imovine, a to je konkretno 530 milijuna kuna državnih obveznica u imovini fondova i oko750 milijuna kuna korporativnih obveznica koje su mrtvi kapital, pokušavamo naći način kako to oživjeti.

Nije tajna da sam razgovarao s HNB-om o tome može li se raditi repo aranžmane s korporativnim obveznicama a da istodobno to ne uđe bankama u izračun porasta plasmana i za sada na to nemamo pozitivan odgovor. Vidjet ćemo kako će se odvijati stvari na tržištu, to su stvari koje bi trebalo rješavati za poboljšanje likvidnosti ovisno o kretanju cijelog tržišta.