NEW YORK - Došlo je vrijeme da se kada se balon zlata ispuhava kao i sve ostale cijene koje su skakale van osnovnih pravila o ponudi i potražnji.

Ako se mnoge visokozadužene zemlje, koje imaju velike zalihe zlata, odluče da ga prodaju kako bi smanjile svoj javni dug, to će dodatno spustiti cijenu zlata, koja je sada za skoro 30 posto niža nego na vrhuncu, 2011. godine.

Svi skokovi cijena zlata u posljednjih nekoliko godina, od 800 dolara za uncu početkom 2009. do više od 1.900 dolara u jesen 2011, imali su obilježje prenapuhanog balona, kaže nobelovac Nouriel Roubini.

Roubini govori da su poklonici zlata koji su kombinacija paranoičnih investititora i onih čiji su politički ciljevi zasnovani na strahu, bili sretni kada su predviđali da će cijena zlata ići naviše, do čak 5.000 dolara za nekoliko godina. Cijene su od tada uglavnom padale. U travnju se zlato prodavalo za oko 1.300 dolara po unci, a cijena je i dalje ispod 1.400 dolara, što je skoro 30 posto manje nego na vrhuncu 2011.

Ima mnogo razloga zašto je balon pukao i zašto će se cijene zlata vjerojatno kretati nadolje prema razini od 1.000 dolara do 2015:

Prvo, cijena zlata ima tendenciju naglog rasta kada se pojave opasnosti u globalnoj ekonomiji.

Drugo, zlato je najbolje kada postoji rizik od visoke inflacije, odnosno kada raste popularnost zlata kao vrijednosti koja se čuva.

Treće, za razliku od drugih tipova aktive, zlato ne osigurava prihod.

Četvrto, cijena zlata je naglo skočila kada su zbog monetarnog popuštanja realne kamatne stope postale negativne, niže od inflacije.

Peto, neki tvrde da je visoka zaduženost vlada gurala investitore prema zlatu pošto su državne obveznice postale riskantnije.

Šesto, neki ekstremni politički konzervativci, naročito u SAD-u, forsirali su zlato toliko da je to postalo kontraproduktivno.

Roubini zaključuje da cijena zlata može privremeno porasti u sljedećih nekoliko godina, ali će biti vrlo nestabilna sa tendencijom opadanja kako se globalna ekonomija oporavlja. Zlatna groznica je gotova.