Financijska industrija najpropulzivniji je dio hrvatske ekonomije, pa se tako od kraja 2001. do lipnja 2006. ukupna imovina financijskog sektora u Hrvatskoj udvostručila, porastavši sa 163 na 349 milijardi kuna, dok se njezin odnos prema BDP-u povećao sa 98 na 140 posto.
Pritom je imovina investicijskih i mirovinskih fondova udvostručena, a imovina leasing tvrtki povećana je sedam puta. Sve se to odrazilo na povećanje tržišne kapitalizacije dionica sa 16 na 53 posto BDP-a, dok se tržišna kapitalizacija obveznica povećala sa četiri na 14 posto BDP-a. Te je podatke iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski na okruglom stolu o razvoju tržišta vrijednosnih papira i njegovom utjecaju na financijsku politiku i monetarnu stabilnost održanom prvog dana 16. međunarodne godišnje konferencije Zagrebačke burze koja je danas počela u Rovinju.
Rohatinski je podsjetio da mirovinskim i investicijskim fondovima te leasing kućama dominantno upravljaju strane banke, financijski konglomerati koji potencijale domaćeg tržišta usmjeravaju u sektore i plasmane tako što maksimiraju dobit na razini konglomerata. Stoga, dodao je, prema cijelom sektoru i kod njegova nadzora treba imati integralan pristup. Osvrćući se na transakciju preuzimanja Plive, Rohatinski je kazao da će od dvije milijarde eura, koliko je teško to preuzimanje, 800-tinjak milijuna eura trebati efektivno konvertirati iz deviza u kune, a potom iz kuna u devize.
"To nadilazi postojeće kapacitete deviznog i novčanog tržišta i ne može se realizirati bez suradnje s HNB-om. No i uz sudjelovanje HNB-a ta se operacija ne bi mogla izvesti a da ne izazove velike oscilacije tečaja i kamatnih stopa, neposredno prije i nakon transakcije. Zato se cijela transakcija mora odraditi u jednome jedinom danu, nakon čega će odmah uslijediti nova intervencija HNB-a kojom ćemo sterilizirati povećanu kunsku likvidnost", rekao je Rohatinski. On je dodao da je "sve to zapravo šala" u usporedbi s problemima koje će trebati rješavati prije ulaska Hrvatske u EU, kada će trebati ukloniti ili olabaviti ograničenja monetarne politike. Tada će naime efekt biti oslobađanje likvidnosti od čak 10 milijardi eura.
Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol kazao je da je sve teže mjeriti gdje završava bankarski a počinje nebankarski financijski proizvod te stoga istaknuo važnost suradnje HNB-a, Hanfe i Ministarstva financija. Upozorio je i da se opasnosti za stabilnost sustava kriju i u brzim izmjenama regulative. Govoreći o liberalizaciji ulagačkih limita za mirovinske fondove koje će im donijeti izmjene zakona, rekao je da dosad mirovinski fondovi nisu postigli veći doprinos za gospodarstvo jer su koncentrirani na državne vrijednosnice. Vidjet ćemo hoće li nakon izmjena zakona fond menadžeri biti spremni napustiti obveznice, odnosno hrvatsko tržište, rekao je Samodol.
izvor: www.business.hr