MBI 10 već je u siječnju porastao 10 posto pa bi 2007. mogla biti i bolja čemu će pridonijeti prodaje banaka. Poput ostalih tržišta kapitala u regiji i Makedonska će burza prošlu godinu upamtiti po mnogim ostvarenim rekordima u kategoriji volumena prometa, ali i rasta cijena dionica te indeksa. Analitičari smatraju da je 2006. godina bila vrlo važna za burzu zato što se tržište konačno podiglo. Mogao se vidjeti visoki rast, ali i padovi cijena dionica, te je mnogo više domaćih, pa i stranih investitora. Konačno je Makedonska burza postala prepoznatljiva kao poslovna destinacija za investiranje. Burzovni promet lani je iznosio 506 milijuna eura što je 248 posto više u usporedbi s 2005 godinom. Burzovni indeks Makedonske burze (MBI 10) je u 2006. porastao za 60 posto.
Prodaja banaka
Ivan Šteriev, direktor Makedonske burze, prognozira da će se ovaj trend nastaviti i ove godine, posebno što se očekuje više transakcija i prodaja nekoliko makedonskih banaka i drugih uspješnih domaćih kompanija. Apelira na menadžere kompanija da budu transparentniji i da redovitije objavljuju cjenovno osjetljive informacije, što je uostalom i njihova zakonska obveza. Šteriev smatra da su u posljednje dvije godine gotovo svi koju su sudjelovali u burzovnoj trgovini dobili jer su dionice makedonskih banaka i ostalih kompanija kontinuirano rasle. Pritom je u tom razdoblju udjel stranih institucionalnih investitora bio 30-40 posto u ukupnom prometu. Dobar trend nastavljen je i u siječnju ove godine kad je MBI 10 porastao 10,35 posto. Početkom godine porastao je i udjel stranih brokerskih kuća u ukupnom prometu i sad iznosi čak 69,2 posto. Njihov udjel u prodaji bio je niži nego krajem prošle godine što je za domaće analitičare signal da su njihove projekcije optimistične i da očekuju daljnji rast cijena dionica. U strukturi trgovanja i dalje dominiraju dionice banaka i građevinske kompanije. Ove se godine na Makedonskoj burzi očekuje prodaja nekoliko makedonskih banaka i konačna promjena strukture bankarskog sustava. Invest banka, Makedonska banka i Ohridska banka već uveliko traže strane vlasnike, a Makedonska najavljuje da je njezina prodaja u završnoj fazi. Osim njih, još nekoliko manjih banaka (najveći dio makedonskih banaka spadaju u kategoriju srednje i male) planiraju isto kako bi opstale na tržištu. Prošle je godine propala prodaja jedne od najveće makedonske banke Komercijalne banke što je krajem godine dovelo do burzovnog šoka i pada gotovo svih dionica na tržištu. S druge strane, mogućnost prodaje ove banke kao i ostalih spomenutih čini opravdane prognoze da će Makedonska burza i dalje biti interesantna ne samo domaćim već i stranim institucionalnim investitorima. Krajem ožujka država prodaje i dionice koje ima u kompaniji EMO Ohrid (38,3 posto udjela), Ohisu Skopje (47,4 posto), ali i 34,8 posto Makedonskog Telekoma čiji je većinski vlasnik Deutsche Telekom. S obzirom na dobre poslove koje makedonske građevinske kompanije imaju na Bliskom istoku i u Europi, sasvim je očekivan rast njihovih dionica koje su veoma interesantne investitorima.
Dva strana brokera
Na Makedonskoj burzi trguje sedamnaest brokerskih kuća. Samo dvije od njih su osnovane inozemnim kapitalom: slovenska Ilirika i bugarsko-američka Innova. Početkom 2007. godine završilo je razdoblje stimulacije i oslobađanja koje su do sada koristile kotirane kompanije. To je bila prijelazna faza za stimulaciju domaćih kompanija za burzovnu kotaciju kako bi uvidjeli njezine prednosti. Od ove godine kompanije neće imati nikakve stimulacije i jedini razlog za uvrštenje na burzovnu kotaciju bit će njihov poslovni interes.
Superkotacija će povećati transparentnost
Od ovog tjedna 45 makedonskih kompanija koje kotiraju na službenom tržištu Makedonske burze podijeljene su u dva segmenta. Jedne u tzv. superkotaciju za koje vrijede stroži kriteriji, i u pogledu poslovanja i u pogledu transparentnosti. Ostali ostaju na službenom tržištu, ali s nešto nižim kriterijima od dosadašnjih. Upravni odbor burze ovom odlukom želi pomoći investitorima u analizi kompanija kako bi dobili precizniju sliku tko je tko na tržištu. Dionice Investbanke, Komercijalne banke, građevinske kompanije Beton i Toplifikacije koja opskrbljuje Skoplje s toplinskom energijom prve su četiri kompanije koje su ovaj tjedan ušle u ovaj burzovni segment. Pod superkotacijom se podrazumijeva da kompanija mora objavljivati više cjenovno osjetljive informacije kao što su: revidirana financijska izvješća iz posljednje tri godine, da je ostvarila dobit u posljednje tri godine, da ima tržišnu kapitalizaciju od najmanje 10 milijuna eura, da ima najmanje 200 dioničara i minimum 20 posto dionica "free float". Osim toga, kompanija koje je u superkotaciji mora imati web na engleskom i makedonskom jeziku.

izvor: www.poslovni.hr