Globalna financijska tržišta mogla bi ovoga tjedna ponovno uroniti u volatilnost, posebice tržišta nove Europe, koja su uzdrmana valutnom krizom u baltičkim zemljama, smatraju analitičari.
U snažnom uzletu cijena na svjetskim dioničkim tržištima od ožujka, nema sumnje, sudjelovali su i veliki ulagači, i malo tko stoga očekuje da će se tržište vratiti na ranije rekordno niske razine.

Najnoviji podaci EPFR Globala pokazuju da se gotovina i dalje ulaže u imovinu koja nosi viši prinos poput dionica na tržištima u razvoju, roba i energenata.

No, rastu i prinosi po državnim obveznicama te volatilnost, što bi moglo signalizirati, u najmanju ruku, pauzu u pozitivnom trendu na burzama.

Indeks volatilnosti VIX porastao je prošloga tjedna četiri posto i sada iznosi 30. To je znatno niže nego u listopadu, kada je VIX iznosio 90 bodova, no i dalje visoko gleda li se povijest. Strateške ulagače, pak, to bi moglo navesti na oprez.

Primjerice Credit Suisse je objavio da je prošloga tjedna smanjio svoju izloženost američkim dionicama jer je nedavni skok prinosa po obveznicama potkopao valuaciju tamošnjih dionica.

Slično postupa i UBS, koji se djelomice povkao s tržišta u razvoju. "Izgledi za revizijom zarada i profitnih multiplikatora (P/E) sugeriraju da u mjesecima ispred nas slijedi razdoblje konsolidacije cijena", objavili su analitičari UBS-a u svojoj poruci klijentima.

Tržišta u razvoju već su prošloga tjedna postala volatilna, zabilježivši snažne oscilacije djelomično pod utjecajem dobitonosnih prodaja nakon golemog skoka cijena dionica u protekla dva mjeseca.

Analitičari Morgan Stanlexa ističu da je MSCI indeks glavnih tržišta u razvoju .MSCIEF sada svega jedan posto ispod razine koju očekuju da će dosegnuti do kraja ove godine.

Oni nisu sigurni da li bi trebali po prvi puta u zadnjih 18 mjeseci revidirati naviše ciljane cijene dionica ili, pak, preporučiti svojim klijentima da nastave povlačiti novac.

Sve je više špekulacija i da će baltičke države biti prisiljene devalvirati svoje valute, vezane uz tečaj eura, ne prime li novu pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije (EU). Ulagače zabrinjava hoće li taj mali sektor glboalnog financijskog tržišta zaraziti i druge zemlje.

"Postoji prijetnja da bi se situacija u Latviji mogla preliti na cijelu regiju. Takva situacija izazov je koji zahtijeva reakciju širokog raspona a ne samo latvijsku", napominje Darius Fillar, čelnik Odbora za monetarnu politiku Poljske središnje banke.

Na udaru volatilnosti mogle bi se naći sve europske zemlje koje imaju fiksni valutni režim i koje bilježe gospodarske neravnoteže poput Estonije, Litve, Mađarske, Rumunjske i Bugarske.

Potresi se već osjećaju pa su dionice švedskih banaka, koje su izložene baltičkoj regiji sa zajmovima vrijednim 400 milijardi švedskih kruna (53 milijarde dolara) oštro potonule s prošlotjednim padom tečaja valuta srednjeeuropskih država.

A na tržištima u razvoju ovoga tjedna u fokusu ulagača bit će sastanak ministara financija zemalja članica skupine G8, koji bi se trebao održati u petak i subotu u Italiji.

Taj sastanak bit će test predanosti industrijski najrazvijenijih država u svijetu da odobre dodatni novac MMF-u. Pojave li se pri tome ikakvi nesporazumi, mogla bi izbiti nova volatilnost na tržištima. Naime, ranije dogovoreno povećanje kreditne sposobnosti MMF-a bilo je jedan od pokretača oporavka tržišta dionica u svijetu od ožujka.

I politička kriza u Britaniji privlači pozornost ulagača. Zasad je ekonomski tim britanskog premijera Gordona Browna ostao netaknut. No, politička kriza koja trese laburističku vladu vjerojatno će potrajati, pa bi neizvjesnost bi mogla odvratiti ulagače od tržišta, napominju analitičari.