Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima na 66 dolara budući da su ulagače umirili signali iz Washingtona i Teherana o pripremi pregovora koji bi otklonili prijetnju opskrbi.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 3,34 dolara nižoj cijeni nego na zatvaranju trgovine za kraju prošlog tjedna, od 65,98 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 3,31 dolar i stajao je 61,90 dolara.

Tržišta su na početku novog tjedna umirile naznake da bi Iran i SAD mogli sjesti za pregovarački stol.

SAD je na Bliski istok poslao skupinu vojnih brodova, uz poruku predsjednika Donalda Trumpa Teheranu da što se prije pregovara o nuklearnom sporazumu. U lipnju prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.

Krajem prošlog tjedna Trump je rekao da Iran "ozbiljno razgovara", a čelni iranski dužnosnik za sigurnost Ali Laridžani izjavio je da su krenule pripreme za pregovore.

I Teheran želi da se što prije pregovara, prema izjavi glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Esmaeila Baghaeija, kako bi se prije ukinule sankcije.

Iran je pod američkim sankcijama već desetljećima.

Neimenovani iranski dužnosnik i zapadni diplomat rekli su Reutersu da bi se posebni američki izaslanik Steve Witkoff i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi mogli idućih dana sastati u Turskoj.

Ankara je već prošli tjedan poručila da je spremna posredovati.

"Pozivamo dvije strane za pregovarački stol" kako bi se sporna pitanja riješila, "jedno po jedno", rekao je krajem prošlog tjedna šef turske diplomacije Hakan Fidan.

Tržišta strahuju da bi Teheran na američki napad odgovorio blokadom Hormuškog tjesnaca koji kroz prolazi 20 milijuna barela nafte dnevno.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak stajao 67,03 dolara, otprilike kao i dan ranije.