Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 46 dolara, poduprte padom zaliha sirove nafte u SAD-u i slabijim dolarom, koji su nadjačali zabrinutost za potražnju u uvjetima rasta broja zaraženih Covidom 19.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 48 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i izosila je 45,65 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 43 centa višoj cijeni, od 42,62 dolara.

Potporu cijenama pružilo je izvješće američke vlade koje je pokazalo pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 7,4 milijuna barela.

Zalihe derivata, uključujući dizel i lož-ulje, dosegnule su pak najvišu razinu u 38 godina a neočekivano su porasle i zalihe benzina, drugi tjedan zaredom, i to na kraju sezone vožnje u SAD-u.

Vlada u Washingtonu procjenjuje da potražnja za benzinom i dalje iznosi oko 8,6 milijuna barela dnevno, što znači da je oko 10 posto manja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

"Srednjoročno gledano, slaba će potražnja vjerojatno i u predstojećem razdoblju odnositi prevagu nad pozitivnim raspoloženjem (u funkciji potpore), pa očekujemo korekciju cijena u bliskoj budućnosti", istaknuo je Eugen Weinberg iz Commerzbanka.

Dodatnu potporu cijenama pružio je danas i slabiji dolar koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time posredno potencijalno i potražnju za naftom.

Dolarov indeks, koji mjeri kretanje američke prema šest ostalih ključnih svjetskih valuta, zabilježio je u srpnju najveći pad u deset godina a analitičari su u Reutersovoj anketi procijenili da bi trebao nastaviti slabiti do kraja ove i početkom iduće godine.

Danas je dolarov indeks bio nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosio je 92,83 boda, ali se zadržao blizu najniže razine u dvije godine.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 45,34 dolara, što znači da je bila 1,07 dolara viša nego prethodnog trgovinskog dana.