Većina razvijenih gospodarstva i sljedeću će godinu ovisiti o državnoj pomoći, a ni hrvatsko gospodarstvo nema vedru perspektivu. Tako bankarske projekcije za 2010. govore o padu hrvatskog BDP jedan do dva posto prije svega zato što je privatni sektor pod velikim pritiskom s obzirom na porast poreznog tereta i nelikvidnosti.

Ove godine očekuje se pad oko šest posto, a najveće probleme u sljedećoj godini mogla bi nam uzrokovati rastuća nezaposlenost, koja će negativno utjecati i na domaću potražnju.

Business.hr pokušao je predvidjeti kakva će sudbina zadesiti devet ključnih hrvatskih gospodarskih sektora, kao i The Economist Intelligence, koji je u posljednjem prilogu objavio predviđanja svojeg analitičarskog odjela za najvažnije gospodarske sektore u sljedećoj godini. Zaključak Economistove analize jest da će najrazvijena svjetska gospodarstva u 2010. godini krenuti putem oporavka te da će im u tome uvelike pomoći azijska gospodarstva.

U Hrvatskoj, uz pritiske na privatni sektor, krizni porez i povećanje PDV-a, u 2010. godini raspoloživi dohodak kućanstava smanjit će se oko 3,5 milijardi kuna. Povećanje PDV-a odrazit će se i na stopu inflacije, koja će u 2010. godini dosegnuti 3,3 posto. Međutim, postoje i pozitivni pomaci. Pad potražnje dovest će do manjeg deficita tekućeg računa platne bilance, na samo 3,6 posto BDP-a, a nastavak pregovara s EU još je jedan pozitivan faktor za tečaj kune i raspoloženje investitora.

Damir Novotny, neovisni ekonomist, smatra da nas u sljedećoj godini očekuje opasna stagnacija ako Vlada ne promijeni fiskalnu politiku.

„Vlada mora napraviti proračun u kojem neće biti puno mjesta za razne subvencije kako bi sebi oslobodila mjesta za fiskalne intervencije u gospodarstvo. Svim poduzećima, državnim i privatnim, mora se pomoći u prilagodbi, potrebna je veća adekvatnost kapitala i pomoć u proboju na međunarodna tržišta. Osim toga, Vlada mora intervenirati i na tržištu rada, tj. mora pomoći nezaposlenima u pronalaženju posla, isplaćivanju troškova i drugih subvencija“, rekao je Novotny.

Novotny smatra da najbolju sektorsku perspektivu imaju prerađivački i prehrambeni sektor koji svojom proizvodnjom moraju zamijeniti uvoz. Puno više mogao bi ponuditi i energetski sektor, ponajprije zbog izvora obnovljive energije kojima zemlja obilije. Najteže će, pak, prema Novotnyju, biti građevinarima, koji su dosegnuli vrhunac, a ne konkuriraju na stranim tržištima.

MALOPRODAJA

Svjetska maloprodaja u sljedećoj će godini ostvariti skroman rast, manji od dva posto. Prvaci toga rasta bit će azijske zemlje, pogotovo Kina. Ugledni strani analitičari predviđaju da bi najmnogoljudnija svjetska zemlja u 2010. godini mogla ostvariti čak 9-postotni rast maloprodaje. Većina svjetskih zemalja, kao i Hrvatska, bit će suočena s rastom nezaposlenosti pa će kupci sve više tražiti popuste i kupovati na akcijama. Veliki trgovinski lanci, poput Konzuma, rješenje problema tražit će u novim tržištima, a specijalizirani lanci, poput informatičkih, borit će se za opstanak. Hrvatska je maloprodaja u ovoj godini srušena 15,6 posto, a u godinu dala pala je 13 posto. Analitičari napominju da bi se taj trend mogao nastaviti i do polovice sljedeće godine, kada je najavljen blagi oporavak sektora.

PREHRANA

Po pisanju The Economistovih analitičara, proizvođače hrane i pića u trenutačnoj situaciji najviše muči rast cijena osnovnih sirovina u kombinaciji s kupcima koji traže sve jeftinije proizvode, kako u svijetu tako i u nas, što će im dodatno narušiti prodajnu maržu. Analitičari Bloomberga i UN-a nedavno su uporozili na rastuće cijene hrane, koje bi u kombinaciji s rastom cijena sirove nafte mogle rekordno porasti i uzrokovati novu krizu. Hrvatska prehrambena industrija (koja čini petinu domaće industrijske proizvodnje) u ovoj godini nije pretrpjela veliku štetu, a nikakve potrese ne bi trebala osjetiti ni dogodine, ponajviše zbog stabilne domaće prodaje i daljenjeg rasta inozemne prodaje u kojoj prednjače Podravka, Vindija, Dukat te Agrokorove uzdanice Belje, Jamnica, PIK Vrbovec i Ledo.

GRAĐEVINA

Sljedeća godina bit će i izazov hrvatskim građevinarima. Naime, stručna udruženja građevinara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca ne očekuju oporavak u 2010. nego ga kao mogućnost najavljuju tek 2011. godine. Muke građevinarima najviše zadaju predizborni ugovori koji se mahom otkazuju ili prolongiraju, ali i nelikvidnost države, koja ne uspijeva isplatiti dugove. Čak 50 posto prihoda najvećih domaćih građevinara čine nenaplaćene obveze, a većina građevinara u prvih je devet mjeseci zabilježila oštar pad prihoda. Nakon ovogodišnjeg 16-postotnog pada građevinskih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, američki insitut građevine za 2010. najavljuje dodatnih 12 posto minusa. Problemima američkog nekretninskog sektora nema kraja. Više optimizma nazire se u Europi, posebice u Velikog Britaniji, gdje je najavljen godišnji rast gradnje jedan posto te rast cijena nekretnina dva posto.

FINANCIJE

Najveće hrvatske banke, iako daleko od gubitaka, najavile su pad dobiti i prihoda. Rezerviranja za gubitke samo su u rujnu upeterostučena zbog straha od moguće nenaplate kredita. Konačno, 2010. donijet će hrvatskim bankarima stagnaciju, povećanje cijena kredita i strože uvjete kreditiranja, koje bi u globalu trebalo porasti samo tri posto. Veći rast kreditiranja nije moguć dok se ne popravi stanje na tržištu rada, što nije izgledno do 2011. godine.

Po mišljenju The Economista, nemiri u globalnom financijskom sektoru smirit će se u 2010. godini. Dobit financijskih institucija bit će skromnija, djelomično zbog novih, strožih regulatorskih pravila koja će tražiti veća jamstva u kapitalu banaka. Veća jamstva i skromna gospodarska aktivnost ograničit će kreditnu aktivnost pa bi se globalni financijski sektor mogao još malo smanjiti.

ENERGETIKA

Prema The Economistu, globalni energetski sektor u 2010. godini trebao bi ostvariti pristojan rast. Iako će zemlje i dalje tražiti alternativne, tj. zelene izvore energije, zbog gospodarskih potreba Indije i Kine tradicionalni izvori energije ubilježit će snažan rast potražnje. Povećat će se i potražnja za sirovom naftom, čija bi se cijena trebala stabilizirati iznad 70 dolara po barelu. Hrvatski energetski sektor ponajprije se veže uz Inu kao najvećeg proizvođača, koju su kreditna kriza, niska cijena nafte i pad rafinerijskih marži doveli u nezavidnu poziciju. Situacija bi se svakako trebala poboljšati u sljedećoj godini, koja donosi daljnju modarnizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci, poboljšanje proizvodnje u Siriji, što je najavio Mol, ali i moguće preuzimanje od ruskog dva Surgutneftegaza o kojem se naveliko nagađa.

LOGISTIKA

Svjetska trgovina je potkraj prošle godine posve zamrla. Baltic Dry Index, po kojem se formiraju cijene prijevoza suhih rasutih sirovina, pao je na samo 663 boda, što mu je bila najniža razina od 1986. godine. Vrijednost tog indeksa u ovoj godini stabilno raste, a prošlog je tjedna uspješno probila i otpor na 4000 bodova. Sukladno tome, poboljšava se situacija u prijevozu. Četiri najveća domaća brodara zabilježila su pad dobiti u prvih devet mjeseci (kumulativna dobit u odnosu na lanjsko razdoblje bila im je milijardu kuna manja), ali zbog prirode djelatnosti oni bi se mogli i prvi oporaviti. Loše je prošla riječka Transadrija, koja je završila u gubitku, a u dobiti su ostale luke Rijeka i Ploče. Dobit Rijeke pala je oko 13 posto, a Ploče su izgubile gotovo 80 posto. Pad domaćeg lučkog prometa iznosio je oko 10 posto.

TURIZAM

Tekuća godina za hrvatski je turizma bila rekordna po broju noćenja i dolazaka, ali, najvažniji faktor – turistički prihod - ipak je podbacio. Turisti koji su se odlučili na ljetovanje pazili su na svaki euro, pa je kampanja agresivnog oglašavanja hrvatske ponude samo dijelom urodila plodom. Niže cijene i daljnji pad potrošnje u sljedećoj godini mogli bi donijeti znatan pad ionako slabašne dobiti. Najgore će, tradicionalno, ponovno proći hotelijeri koji bi, prema analitičarima, morali manje ovisiti o agencijama kad je riječ o dovođenju gostiju. Kao i druge sektore, pad investicija pogodit će i turizam, koji već grca u nelikvidnosti, zaduženosti i minimalnoj profitabilnosti. Po podacima Euromonitor Internationala, globalni rast turizma u sljedećoj godini trebao bi iznositi oko 2,2 posto.

IT I TELEKOMUNIKACIJE

The Economistov Global Intelligence Unit u sljedećoj godini predviđa rast globalnog telekomunikacijskog sektora 4,4 posto. Prema nekim istraživanjima, domaći telekomunikacijski sektor u sljedećoj bi godini trebao rasti dvostruko sporije. Zasićenost domaćeg tržišta dovela je operatere u međusobnu borbu tarifama i ponudom novih proizvoda, poput internetske televizije. Kao ključni problem izdvaja se pad fiksnih korisnika, a prilika za rast nalazi se u širenju širokopojasnog i mobilnog interneta.