Nakon nekoliko dana silazne putanje većina europskih europske dionica počela je s oporavkom zahvaljujući rekordnim cijenama nafte koje su povoljne utjecale na burzovna kretanja energetskih kompanija te dobrim poslovnim rezultatima britanskog trgovačkog lanca Tesco.
U poslijepodnevnim satima londonski FTSE 100 je ojačao 1,64 posto, frankfurtski DAX 0,59 posto, a pariški CAC 40 za 0,92 posto. U takvim okolnostima londonski je indeks FTSE ojačao 0,94 posto, na 5886 bodova, dok je frankfurtski indeks DAX bio na gubitku od 0,17 posto, spustivši se na 6543 boda.
Daljnji pad bankarskog sektora
Dionice bankarskog i automobilskog sektora zabilježile su pad, dok su dobitke zabilježile dionice iz sektora farmaceutske industrije i roba široke potrošnje. Na Londonskoj burzi je Tesco skočio 7 posto nakon što je objavio 12-postotni rast profita u svojoj fiskalnoj godini, na 2,1 milijardu funti. Europski naftni div Royal Dutch Shell ojačao je u Londonu 2 posto nakon što je cijena barela nafte u New Yorku dosegla rekordnih 112,97 dolara. U istom sektoru zabilježen je i nagli skok španjolske kompanije Repsol YPF od 11 posto te britanskog BG Groupa od 5,8 posto. Naime, brazilska naftna kompanija Petroleo Brasileiro jučer je priopćila kako brazilsko podmorsko polje Carioca možda sadrži 33 milijarde barela nafte, što ga čini trećim najvećim do sada otkrivenim. I Repsol i BG Group imaju znatne udjele u projektu iskorištavanja navedenog polja. Gubitnici u bankarskom sektoru bili su UniCredit, Commerzbank, BNP Paribas i Credite Suisse, čije su dionice oslabile između 1,5 i 2,0 posto. Automobilske dionice našle su se pak pod pritiskom podatka o padu prodaje automobila na zapadnoeuropskom tržištu. Dionice Daimlera oslabile su 1,0 posto, Fiata za 5,4 posto, a Peugeota za 3,7 posto. Lošem raspoloženju pridonio je također najnoviji pokazatelj ZEW instituta, pokazavši neočekivan pad povjerenja njemačkih ulagača u travnju, i to prvi u tri mjeseca, zbog zabrinutosti u vezi s inflacijom. Taj je indeks samo naglasio zabrinutosti ulagača koje se odražavaju u 22-postotnom padu cijena europskih dionica s najviših višegodišnjih razina, zabilježenih u prošlome lipnju.
Loš početak tjedna
Inače, dan prije su na Wall Streetu pali indeksi, što je uglavnom posljedica pada cijena dionica u financijskom sektoru. Indeks Dow Jones pao je 0,19 posto, na 12.302 boda. Indeks S&P pao je 0,34 posto, na 1328 bodova, dok je indeks Nasdaq izgubio 0,63 posto te zaronio na 2275 bodova. Pod najvećim je pritiskom jučer bio financijski sektor nakon što je Wachovia, četvrta po veličini američka banka, izvijestila o gubitku u prvom kvartalu, te najavila smanjenje dividende i broja zaposlenih. Cijena dionica Wachovie potonula je više od 8 posto, a S&P financijski indeks 2,4 posto. Loše je na tržište djelovalo i upozorenje Goldman Sachsa kako je sezona objave poslovnih izvješća počela loše, a da će nadolazeća izvješća uglavnom biti razočaravajuća. Pozitivno je pak na tržište djelovalo izvješće o rastu prometa u trgovini na malo od 0,2 posto u ožujku nakon pada u veljači od 0,4 posto. Ipak, analitičari kažu da rast prometa nije posljedica rasta potrošnje Amerikanaca, nego visokih cijena benzina. U petak je tržišta uzdrmala objava neočekivanog pada tromjesečne dobiti američkog industrijskog konglomerata General Electrica. Dionice na azijsko-pacifičkim burzama zabilježile su rast, zahvaljujući rekordnim razinama cijene nafte te poskupljenju zlata i srebra. Kineski naftni div Cnooc ojačao je u Hong Kongu 1,8 posto. U Kini je pak zabilježen pad nekretninskih kompanija, pri čemu se sa 10-postotnim gubitkom najviše istaknuo China Merchants Property Development, koji je objavio smanjenje kvartalnog profita od 42 posto. Japanski indeks Nikkei 225 je porastao 0,57 posto, hongonški Hang Seng 0,50 posto, a kineski CSI 300 za 1,33 posto.
Kina želi veće uvozne carine
Kina je pokušala pred Svjetskom trgovinskom organizacijom obraniti postojeće više uvozne carine na industrijske proizvode u sklopu međunarodnog sporazuma o liberalizaciji svjetske trgovine, što je potaknulo žestoko protivljenje razvijenih zemalja. Kina, koja se WTO-u pridružila 2001., želi da joj se omogući da i dalje naplaćuje uvozne carine iznad razine od 23 posto, koja je predložena za zemlje u razvoju, navodeći kao razlog svoj status "nedavno pridružene članice". Peking također traži razdoblje odgode u trajanju od tri do pet godina za uvođenje nižih carina umjesto predložene dvije godine.