Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo stagnirala su u lipnju na najvišoj razini u gotovo šest godina, dosegnutoj u prošlom mjesecu, dok su u cijeloj regiji srednje i istočne Europe blago poboljšana, pokazalo je u četvrtak istraživanje njemačkog ekonomskog instituta ZEW i austrijske Erste Bank.

Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci iznosio je u lipnju 58,6 bodova, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec kada je dosegnuo najvišu razinu u gotovo šest godina, od 58,3 boda.

Uz Hrvatsku istraživanje obuhvaća još Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Tursku.

Samo je Turska u toj regiji u ovom mjesecu zabilježila osjetno poboljšana očekivanja u odnosu na svibanj, uz skok odgovarajućeg indeksa za 13,3 boda.

Najviše su pak pogoršana očekivanja za poljsko i slovačko gospodarstvo, čiji je indeksi u lipnju potonuli za 19,2 odnosno 17,4 boda u odnosu na svibanj.

Očekivanja za regiju srednje i istočne Europe u cjelini blagu su poboljšana, uz rast odgovarajućeg indeksa za 2,5 bodova, na 50 bodova.

Lošija ocjena aktualnog stanja u Hrvatskoj

Pogoršana je pak u lipnju ocjena anketiranih stručnjaka o aktualnom stanju u hrvatskom gospodarstvu, pa je odgovarajući indeks pao za dva boda u odnosu na svibanj, na minus 51,9 bodova. To znači da i dalje uvjerljivo prevladavaju negativne ocjene stanja u hrvatskom gospodarstvu.

Lošije su ocjene aktualnog stanja u gospodarstvu dobile sve zemlje u regiji uz izuzetak Mađarske, čiji je indeks porastao za 6,2 boda. Najviše je u odnosu na svibanj pogoršana ocjena stanja u Poljskom gospodarstvu, za 19,0 bodova, te za Rumunjsku, za 12,0 bodova.

Indeks koji mjeri aktualno stanje u regiji u cjelini potonuo je 24,4 boda, na minus 15 bodova.